PROFESORICA SVETLANA SLAPŠAK O OSTAVKAMA U PEN-u BiH: "Zaista je lako napustiti PEN u BiH ako te čeka članstvo u PEN-u Hrvatske…“

Profesorica Svetlana Slapšak, koja zacijelo spada u red najcjenjenijih i najdosljednjih intelektualki u regiji, u tekstu objavljenom na srbijanskom portalu "Peščanik", pored ostalog, bavila se nedavnom misom za fašističke žrtve u Bleiburgu, kao i onim što se nakon toga dešavalo, napuštanjem PEN centra Bosne i Hercegovine petorice uglednih književnika hrvatske nacionalnosti.

  • Kultura

  • 26. Maj 2020  26. Maj 2020

  • 2

Profesorica Slapšak, koja je svojevremeno bila na čelu Odbora koji se bavio zaštitom slobode govora i borio se protiv progona jugoslavenskih intelektualaca, napustila je Srbiju na početku agresorskih ratova protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine i odselila se u Sloveniju, gdje i danas živi i stvara. 

Zanimljvo, tekst povodom "dešavanja" mise u Katedrali u Sarajevu istovremeno kada i Slapšak na "Peščaniku" je objavio režiser Dino Mustafić, ali se iz nekog razloga (previd, konfromizam, oportunizam, nezamjeranje...?) nije bavio ostavkama uglednih članova PEN-a Ivana Lovrenovića, Miljenka Jergovića, Ivice Đikića, Željka Ivankovića i Josipa Mlakića. Još je jedan istaknuti regionalni intelektualac Dragan Markovina podastro na portalu "Peščanik" svoje viđenje događaja u Sarajevu i njegovim naknadnim refleksijama, poput zbivanja u PEN-u BiH.

Svetlana Slapšak kritizirala je u svom tekstu Markovinino razumijevanje za ocjene kojima je svoju ostavku u članstvu PEN-a BiH obrazložio Miljenko Jergović. U izjavi za list "Danas" Jergović je kazao da "ne želi pripadati zajednici koja vidi fašizam samo u manjinskom narodu, a uporno odbija vidjeti fašizma u većinskom narodu", što je Markovina ocijenio kao "najsuvislije obrazloženje".  

Evo šta je o istoj temi, o odnosima između fašizma većinskih i manjinskih naroda, na portalu "Peščanik" napisala Svetlana Slapšak.

"No, pojavio se jedan novi narativni zvrk, koji sam prvi put čula u Sloveniji: što je manji narod, manji je i nacionalizam. To sam čula od pripadnice pokreta za nezavisnost Slovenije, sa tek procvetale grane krajnje desnice, za koju danas nastupa, kad može da hoda i govori od pijanstva. Misao baš i nije velika, politički nema nikakvog smisla, istorijski se ne može islediti i vrednovati. Upravo zato sam se zaprepastila kada sam nešto slično pročitala u izjavi Miljenka Jergovića, navedenoj u posljednjih nekoliko dana mnogo puta. Nije reč o greški, onakvoj kakvu je Danas zalepio Ivanu Lovrenoviću kada je "satirući" u njegovoj izjavi objavio kao "satirički". Čovek pisac misli ozbiljno, sve do Nobela. Onda sam više puta pročitala pismo bosanskohercegovačkog PEN-a. Odbijanje tog pisma i temeljni protest (istupanje iz organizacije) može izvesti zaista samo neko ko ima simpatije za fašizam i žrtve na toj strani, a nešto manje za žrtve fašizma. Pismo je, Jergović ima pravo, zaista moralo biti formulisano drugačije da bi ga on prihvatio.

Njegova izjava zaista nema odgovarajućih logičkih, retoričkih i stilskih odlika kojima bi se on u toj stvari izvukao. Reč je u suvoj, celomudrenoj drenovini. I podseća, na žalost, na etiku cediljke. Upoređivanje Heni Erceg i Dragana Markovine o glavnoj temi (Misa za žrtve Poliberka u Sarajevu) budi istu sliku. Heni Erceg ne popušta, nikada, stav Markovine o istupnicima iz PEN-a otkriva duboko poštovanje dela istupnika i odgovarajuće strukturisanje mislenosti i izraza. Soit!

Prvo i osnovno: lako je zastupati manjinu ako iza nje stoji moćna susedna država u kojoj je etnička manjina apsolutna većina, koja ima stalno svoje prste u politici federacije, u kojoj je, što se moći tiče, odlično zastupljena i koja ama baš nimalo ne skriva svoje veće političke i teritorijalne apetite prema državi koja tlači privremenu manjinu. Kada putujete u Bosnu i Hercegovinu, znate da ste u hrvatskoj enklavi po džinovskim plakatima sa likovima Gotovine, Tuđmana i Thompsona. Još se niste povratili, a naletite na zid peterospratnice sa likom Mladića. Većinskih ni za lek, samo kada su izbori, a onda su svi posvuda. Ukratko, stvarno je bilo lako, posebno pripadnicima dotične manjine, eksperiment sa bosanskohercegovačkim PEN centrom nije uspeo, tu je hrvatski PEN." 

(SB)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...