- Bosna i Hercegovina je u tom periodu morala izvesti 40 posto više električne energije nego 2019. godine da bi dobila ovaj finansijski rezultat. Razlog je što je, usljed krize uzrokovane Covidom-19, došlo do pada potrošnje, ali i do pada cijena električne energije na berzama. Prosječne cijene na berzi u tom periodu prošle godine su bile veće za 30 posto u odnosu na isti period 2020. godine – kazao je Bičakčić za Fenu.

Bosna i Hercegovina je, kako je dodao, u posmatranom periodu ove godine uvezla 1,0 teravatsati, vrlo jeftine električne energije, koja je jeftinija više nego tri puta od one koja je izvezena. Uz proizvodnju od 5,3 teravatsati i izvoz od 2,7 TWh, naveo je Bičakčić, to značajno popravlja naš finansijski bilans u trgovini strujom za ovaj četveromjesečni period.

Ovi podaci i tumačenje aktueliziraju pitanje uspostave domaće berze za električnu energiju, a u vezi s tim Bičakčić kaže kako ima dojam da naša vlast ne razumije dovoljno potrebu za uspostavom ove berze.

- Organizovano tržište električne energije, odnosno njegova uspostava je obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici i drugim prihvaćenim inicijativama. Zbog toga se, prema prihvaćenoj evropskoj i regionalnoj praksi, uspostava bh. berze električne energije nameće kao jedino racionalno i ispravno rješenje - zaključio je predsjednik Bosanskohercegovačkog vijeća za velike električne sisteme.