Ekonomski stručnjak Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH, u razgovoru za Faktor prokomentirao je kakve bi posljedice po Federaciju, Bosnu i Hercegovinu, ali i svijet, s obzirom na to da ponovo raste broj zaraženih koronavirusom, donijelo ponovno uvođenje restriktivnih mjera.

Ukazuje da bi to značilo prevelik udarac za ekonomiju. Smatra da, i ako bi se pribjeglo određenim mjerama, to ne bi trebalo da budu maksimalno rigidne mjere.

Miraščić je govorio i o dosadašnjim zaduženjima Federacije BiH kazavši da nema mjesta zabrinutosti, jer se dosadašnje odluke Vlade FBiH odnose na zaduženja planirana rebalansom budžeta FBiH za ovu godinu.

Naša zemlja je mnogo bolje reagirala od većine drugih

- Ma, slušajte, ponovno uvođenje rigidnih mjera zbog koronavirusa imalo bi posljedice za cijeli svijet. Ne bi valjalo da ponovo idemo s istom ili sličnom restrikcijom. Taj virus nam je bio nešto novo. Sada, otprilike, znamo više o njemu. Naš zdravstveni sistem je stvarno reagovao odlično u kontekstu onog što imamo na raspolaganju. Tako da ja vjerujem, ukoliko dođe do većeg skoka broja zaraženih, da se neće pribjegavati onim maksimalno rigidnim mjerama. Jer, takve mjere zadaju prevelik udarac ekonomiji. Pa, evo, vidimo da će globalna ekonomija kliznuti u recesiju - govori nam Miraščić i dodaje:

- I ako bude povećanja broja zaraženih, mislim da smo naučili kako da živimo s tim i sve ove pretpostavke koje radimo oko rasta su bazirane na tome, da će u drugom polugodištu ove godine ekonomija nesmetano da radi, u suštini bez ikakvih ograničenja. Sada je najveća odgovornost na građanima. I kada pogledamo, naši su građani i kompletan sistem reagirali jako uspješno i korektno. To je ono što mi vidimo i analiziramo. Dakle, puno bolje od većine drugih zemalja - naglasio je Miraščić.

Osvrnuo se potom na odluke Vlade FBiH koje se odnose na zaduženja u ovoj godini.

- Posljednje odluke Vlade FBiH odnose se na ukupno zaduženje, sve ono što je planirano rebalansom budžeta za 2020. godinu. Nikada skoro do sada Vlada FBiH nije se zadužila više od planiranog. Ja vjerujem da će tako biti i ove godine. Donijete su odluke za 410 miliona KM dugoročnog zaduženja, zatim 410 miliona KM kratkoročnog zaduženja, takozvani trezorski zapisi. Dakle, što se tiče toga, od kumulativno tih 820 miliona KM, kako sada stvari stoje, evo, ja odgovorno mogu tvrditi, da sigurno nekih 250 do 300 miliona KM mi nećemo emitovati - rekao nam je Miraščić.

Dodaje kako je od početka godine emitovano 50 miliona KM trezorskih zapisa, još 100 miliona KM dugoročnih obveznica i od toga 70 miliona KM su bile sedmogodišnje obveznice, a 15-godišnje obveznice 30 miliona KM.

- Što se tiče ostalih zaduženja, mi planiramo u ovoj godini povući 55 miliona KM, to je projekt Svjetske banke, jačanje bankarskog sektora, što je, također, planirano rebalansom budžeta. Zatim, 400 miliona KM, već su stvoreni uvjeti da se povuče od aranžmana brzog finansiranja, dakle instrument brzog finansiranja MMF-a. I imamo onih 100 miliona KM, primici od finansijske imovine. To je, u suštini, prodaja potraživanja. Vidjet ćemo da li ćemo uopće ići sa tim instrumentom. Mi uvijek sebi stvorimo prostor koji je neophodan za eventualnu likvidnost i ukoliko dođe do pogoršanja stanja, međutim ja sam uvjeren da sigurno nekih, pa vjerovatno 250 do 300 miliona KM nećemo ni emitovati što se tiče vrijednosnih papira - tvrdi Miraščić.

Upitali smo da li to znači da nema nikakvog zaduženja mimo planiranog u ovoj godini.

Možemo završavati sve što je usvojio Parlament FBiH

- Vjerovatno će biti puno ispod planiranog. Međutim, Vlada FBiH je sada donijela odluke koje su u skladu sa rebalansom budžeta, da u suštini možemo završavati sve ono što je usvojio Parlament FBiH rebalansom - govori Miraščić.

Zatražili smo i da prokomentira inicijativu o kreditnom zaduženju Bosne i Hercegovine kod Evropske unije u iznosu do 250 miliona eura, a koju je podržala i Federalna vlada.

- To mi nismo još planirali rebalansom budžeta. To je tek otpočinjanje razgovora o memorandumu o razumijevanju i to je 250 miliona eura za državu. Nije još razgovarano ni o vrsti podjele niti u koliko tranši će ići, tako da je to, u suštini, davanje zelenog svjetla da mi možemo ući u razgovore i pregovore oko toga - pojašnjava Miraščić.