Na redovnoj nedjeljnoj sesiji Kruga 99 uvodničari, univerzitetski profesori Izudin Kešetović i Goran Miraščić su istakli da su sigurnost i politička stabilnost osnovni preduvjeti za ekonomski napredak.

"Ekonomija u BiH je treći po redoslijedu prioritet koja se ogleda u ekonomskom rastu i povećanju dohodaka stanovništva. To su pretpostavke da se zaustave migraciona kretanja i da se osigura visok standard u javnim potrebama kroz nove javne politike: obrazovanje, penzioni sistem, zdravstveni sistem i socijalna politika", naveo je Kešetović.

Visoka stopa inflacije

Mjere koje trebaju poduzeti buduće vlasti, prema njegovim riječima, odnose se na restrukturiranje javnih preduzeća i ustanova, sprovođenje stečaja nad nelikvidnim i nesolventnim preduzećima, fiskalnu disciplinu, prelazak na bezgotovinski platni promet i praćenje novčanih tokova u gotovinskom platnom prometu, smanjenje sive ekonomije, te korištenje budžeta kao instrumenta ekonomske i socijalne politike.

Miraščić je podsjetio da je BiH 2021. godinu završila sa rastom ekonomije od 7,5 posto što je pozitivno, kao i činjenica da je u prilično kratkom roku došlo do oporavka od posljedica pandemije. Međutim, cijeli svijet sada se susreće sa visokom stopom inflacije, a u BiH je ona prema posljednjim podacima iznosila oko 17 posto, s tim da je najveća stopa inflacije na hrani i energentima.

Miraščić je naglasio da je u kratkom periodu neophodno zaštiti životni standard građana, posebno socijalno ugoženih kategorija. U tom smislu među ostalim je i provođenje fiskalne reforme, ne samo u kontekstu rasterećenja privrede, već i jačanja fiskalne discipline i troškovne konkurentnosti naše privrede.

Kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno zelenoj energiji, Miraščić je naveo da mi nemamo pretjerano dobar odnos u kontekstu proizvodnje električne energije iz tzv. "čistih" i "prljavih" izvora energije. Trenutno se to, kako je dodao, pokazalo kao naša komparativna prednost jer vjerovatno imamo najjeftiniju struju u regionu, ali to dugoročno može predstavljati teret.

"Toliki nivo subvencionisanja električne energije će nam u budućnost predstavljati problem jer vrlo vjerovatno da ćemo od 2025. godine morati početi plaćati "penale" za proizvodnju energije iz tzv. prljavih izvora. Neophodni su stabilnost sistema i sigurnost napajanja i to je nešto o čemu se mora voditi računa", dodao je Miraščić.

"Ni naši građani ne reaguju"

U fokusu rada budućih vlasti, prema njegovim riječima, trebaju biti javne investicije, energetska tranzicija, fiskalna reforma, digitalizacija i sve to u u doba stabilne socijalne i zdravstvene politike sa posebnim ostvrtom na mlade.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je rekao da je više razloga opredijelilo temu današnje sesije "Ekonomska budućnost i proces formiranja vlasti u BiH".

"Opšte je mišljenje da u predizbodnoj aktivnosti, a nadajmo se da tako neće biti u postizbornoj aktivnosti formiranja vlasti, tema o realnom životu ljudi, ekonomiji, nije dominirala niti političkim programima, niti u kampanji. Nažalost, reklo bi se da ni naši građani ne reaguju na ono što je njihov neposredni, direktni interes", dodao je Kulenović.