Prvi čovjek SDA odbacuje kritike opozicije da je izigran građanski princip te pojašnjava u kojem će se smjeru ići s izmjenama Izbornog zakona.

Gospodine Izetbegoviću, potpisan je sporazum za Mostar, iz kojeg je sigurno da će izbora biti i jasna su izborna pravila. Međutim, postoje najave stranaka koje smatraju da je Statut loš i neće dobiti podršku kada dođe na Gradsko vijeće, gdje treba osigurati dvije trećine glasova. Kako to komentirate?

- Prijedlog Statuta je sasvim sigurno dobar, on je ponudio maksimalno dobra rješenja s obzirom na višedecenijske odnose u Mostaru, na suprotstavljene emocije, nepovjerenja i strahove od dominacije. Mostar je po ovom Statutu jedinstven grad sa jako izraženom lokalnom samoupravom organizovanom kroz gradska područja, sa snažnim mehanizmima zaštite od dominacije predstavnika jednog naroda nad druga dva. Većina bitnih odluka se donosi dvotrećinskom većinom, odluke Gradskog vijeća su podložne mehanizmu preispitivanja, sve isplate će se vršiti uz dva potpisa. Mostarom će se zajednički upravljati, gradonačelnik će za sada biti iz bošnjačkog ili hrvatskog naroda, ali Srbi će imati poziciju „jezička na vagi“ koji će im omogućavati da kvalitetno zaštite vlastitu poziciju i interese.

Postoje, naravno i drugačija mišljenja koja dolaze od opozicije. To je normalno. Ali ta mišljenja se ne baziraju na uvjerljivim argumentima. Opozicija ima svoje interese, ti interesi su slabljenje pozicije vladajućih stranaka, ali nipošto ne bi smjeli biti suprotstavljeni interesu naroda, interesu Mostaraca! Ako pokušaju da naprave nove blokade i novu decenijsku prepirku, a učinit će to bez pravih razloga i argumenata, ogromnu će štetu nanijeti građanima Mostara, i dobit će od njih odgovor. U Bosni i Hercegovini ima previše onih koji znaju šta neće, a nikada šta hoće i kako do toga doći. Ovakvi su sve veći problem, jer postupno smaraju i zemlju i narod.

Treba poslušati glas i argumente koji dolaze od prijatelja iz međunarodne zajednice. I Washington, Brisel, OHR, OSCE imaju, naravno, svoj interes, ali taj interes nije dnevna politika, on je u sinergiji sa interesom građana Mostara i Bosne i Hercegovine, to je dokazano u prethodne tri decenije. To je zaštita integriteta ove zemlje, prestanak sukoba i jačanje procesa pomirenja, razvoj demokratije uz jačanje građanskog nauštrb etničkog principa, vladavina prava, transparentan izborni proces itd. Treba vjerovati prijateljima.

U predloženom Statutu su predviđena dva ili više potpisnika za isplate iz budžeta, no čini se da nije definisano da se radi o dva ili više potpisnika iz različitih naroda. Kako će se to regulisati?

- Definisano je. Potpisnik će biti određen kada bude usvajan budžet, odnosno nema budžeta bez određivanja supotpisnika. Preciznije, nema ničega bez dogovora, strane se moraju dogovoriti o četiri bitne pozicije, o poziciji gradonačelnika, predsjedavajućeg Gradskog vijeća, poziciji glavnog savjetnika i osobi ovlaštenoj za supotpis. A zatim se moraju dogovoriti, uz dvotrećinsku većinu, o svemu bitnome za dobro funkcionisanje Mostara, u razvojnim planovima i budžetu na prvom mjestu. Mostar mora biti grad dogovora i zajedničke uprave.

Bile su zamjerke drugih stranaka što nisu uključene u razgovore. Kako komentirate te zamjerke?

- Rukovodstvo Gradskog odbora SDA je imalo stalni kontakt sa predstavnicima drugih bošnjačkih i probosanskih stranaka. Koliko znam, zadnji takav sastanak je obavljen dva dana pred potpisivanje Sporazuma.

Bitna stavka dogovora je i potpisana izjava o izmjenama Izbornog zakona. Postoje kritike zbog formulacije koja glasi: "legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje" konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda". Šta ovo u praksi znači i je li, kako tvrde neki, izdat interes građana?

- Naravno da nije. Naprotiv. Sporazum o izmjenama Izbornog zakona je baziran isključivo na implementaciji presuda Ustavnog suda BiH i presuda Evropskog suda za ljudska prava, dakle svih presuda koje se odnose na izborni proces u BiH. To su presude Ustavnog suda po apelaciji "Komšić" i apelaciji "Ljubić" te presude Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama "Sejdić - Finci", "Pilav", "Zornić" i "Šlaku". Sve formulacije u Sporazumu, uključujući i ovu koju ste spomenuli, citati su iz navedenih presuda.

Legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda je potrebno svima, uključujući i Bošnjake u Republici Srpskoj. U skladu s Ustavom BiH, Bošnjaci imaju pravo na člana rukovodstva Narodne skupštine RS i na niz ministarskih pozicija. Ali, te Bošnjake zatim izabere SNSD po kriteriju da podržavaju antibosanske i antibošnjačke politike, recimo odlikovanje Radovanu Karadžiću ili neustavne referendume, a da bivaju smijenjeni ako zastupaju probosanske politike, kako se to desilo Senadu Bratiću.

Sve ovo, naravno, ne isključuje građanski princip. Suština i jeste u tome da se nađe balans između etničkog i građanskog principa. Iz dijela opozicije ili nisu pročitali sporazum ili iz njega vade samo pola rečenice u pokušaju zamajavanja javnosti. Ako se u Izborni zakon ugrade presude po apelaciji "Komšić", presuda "Sejdić - Finci" i ostale, ako se u Sporazumu navede da će se osigurati aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH - šta je to ako nije građanski princip?

Na sceni su i brojne druge blokade. Mislite li da će ovaj sastav Vlade FBiH ostati do 2022. Imenovanje nove je HDZ uslovljavao izmjenama Izbornog zakona. Da li je Sporazum iz Mostara na tom polju nešto promijenio?

- Sporazum o Mostaru je u izvjesnoj mjeri relaksirao odnose SDA i HDZ-a, ali neće riješiti problem imenovanja novog saziva Federalne vlade. Eventualni sporazum o izmjenama Izbornog zakona bi mogao zauvijek riješiti ovakve probleme, jer HDZ će tražiti uvođenje mehanizama koji će manjinu zaštititi od samovolje većine, a SDA će tražiti uvođenje mehanizama koji će zaštititi sve nas od samovolje manjine.

Ovo što HDZ radi s neimenovanjem novog saziva Vlade, neimenovanjem sudija Ustavnog suda Federacije BiH, ono razvlačenje potpisivanja aranžmana sa MMF-om, razvlačenje s dostavom prijedloga budžeta za 2020, eventualno onemogućavanje CIK-a da organizuje lokalne izbore, sve to je samovolja i nametanje volje manjine nad voljom većine, kršenje Ustava i vladavine zakona u BiH.

Sporenja su i oko imenovanja na državnom nivou. Hoće li imenovanje ministra sigurnosti Selme Cikotića biti povezivano s imenovanjima u državnim agencijama poput SIPA-e i RAK-a? Takve su najave iz SNSD-a?

- Bit će sve povezano kao što je i u ranijim ciklusima bilo povezano. Prvo se moraju odrediti nacionalni balansi u budućim imenovanjima, nešto će ići paritetom, nešto proporcionalno. Moramo postići uobičajeni koalicioni sporazum, ne može samo SNSD dobiti ono za šta je zaineteresiran.

Bilo je govora iz HDZ-a i SNSD-a da neće biti izbora s ovim sazivom CIK-a. Ipak, PIC je podržao CIK. Hoće li biti izbora i hoće li ih provesti ovaj sastav CIK-a?

- Cijenim da će izbora najesen ipak biti. Naravno, u organizaciji postojećeg saziva CIK-a. Jedini koji može dovesti u pitanje aktuelni saziv jeste nadležni sud i ne bih rekao da će se takva presuda desiti, jer nije bilo nikakvog kršenja zakona.

(SB / Vijesti.ba)