Burazer kaže da ono što zapanjuje jeste činjenica da su oni bili takvi i bez ikakve ugroženosti vladajuće stranke SNS.

"Umjesto da na bojkot odgovori organizovanjem najregularnijih mogućih izbora, vlast se služila svim uobičajenim mehanizmima pritiska na glasače, vjeruje se da je direktno pomogla većini lista da se uopšte kandiduje skupljanjem potpisa, a najnoviji podaci pokazuju i da se manipulisalo podacima o broju zaraženih od koronavirusa kako bi se stvorio privid normalnosti pred izbore", kaže on.

On dodaje da je ubjedljiva pobjeda Srpske napredne stranke bila potpuno očekivana, ali je donekle iznenadio potpuni debakl gotovo svih nominalno opozicionih lista. U tom smislu je opozicija u bojkotu možda i bila relativni pobjednik ovih izbora, ma koliko to paradoksalno zvučalo.

Burazer smatra da bi možda bilo bolje da je opozicija uspjela da iskoristi nezadovoljstvo i proteste građana prošle godine da podigne sopstveni rejting i nametne se kao alternativa Vučiću umjesto što se podijelila oko pitanja bojkota i na ovo pitanje izgubila silno vrijeme i resurse.

"Međutim, uzimajući u obzir sve okolnosti koje su pratile ove izbore, na kraju se odluka za bojkot činila opravdanom, pa čak i uspješnom, budući da je željeni efekat bojkota postignut. Strategija bojkota je, međutim, visoko rizična, i opoziciji neće biti nimalo lako da u ovim okolnostima postigne ono što nije ni u prethodnim periodima", kaže sagovornik vijesti.ba.

Iako je Vučić dobio oko dvije trećine glasova i sada je u poziciji da sam odlučuje o svemu, Burazer smatra da se poslije ovih izbora u tom smislu ništa nije promijenilo, budući da je sva moć već bila u rukama jednog čovjeka.

"Cilj bojkota opozicije je upravo bio da se ovo stanje ogoli i da svima postane jasno da se o svemu u Srbiji pita jedan čovjek i njegova stranka, dok sve druge institucije i partije služe kao demokratski dekor", pojašnjava on.

Socijaldemokrate, Zeleni i još neke grupacije iz EU parlamenta odmah su poručile kako ovakva Srbija ne može u EU. Burazer je mišljenja kako će nakon ovih izbora biti mnogo teže Aleksandru Vučiću da u razgovoru sa evropskim partnerima izbjegne pitanje stanja demokratije u Srbiji.

"Ovakvi izborni rezultati su to jednostavno nametnuli kao temu i svakako će postojati političke grupacije i države članice koje državi sa ovakvim problemima neće dati zeleno svjetlo. Vučić će to vjerovatno pokušati da kompenzuje napretkom u dijalogu sa Kosovom, ali se čini izvjesnim da pri ovakvom stanju demokratije članstva u Evropskoj uniji neće biti", mišljenja je Nikola Burazer.

Na pitanje da li ovi izbori mogu biti prekretnica za opoziciju da se ujedini, Burazer odgovara kako je opozicija već propustila nekoliko prilika da se ujedini, a ako je suditi po raskolu koji se dogodio u opozicionoj Demokratskoj stranci na sam dan izbora, i dalje dominira trend fragmentacije.

"Međutim, određeni koraci su napravljeni stvaranjem Saveza za Srbiju i uzimajući u obzir izborne rezultate i potpuni neuspjeh svih stranaka koje su izašle na izbore, djeluje izvjesno da će se stranke u ovom savezu – koji je u cjelini bojkotovao izbore - nametnuti kao stožer opozicije", kaže on.

Što se tiče Vučićevog budućeg odnosa prema BiH, Burazer kaže da rezultati ovih izbora daju nešto veći manevarski prostor Aleksandru Vučiću u spoljnoj politici nego što ga je imao do sada, ali je upitna legitimnost izbora prepreka da se uđe u ozbiljnu konfrontaciju sa Zapadom po bilo kom pitanju.

"Zbog toga ne očekujem da će se išta dramatičnije promijeniti", zaključio je Nikola Burazer za Vijesti.ba.