Angela Merkel, njemačka kancelarka, potvrdila je u Evropskom parlamentu da će perspektiva članstva u EU za zapadni Balkan biti tema šestomjesečnog njemačkog predsjedavanja EU, koje je zvanično počelo prošle srijede.

Merkelova je, naime, rekla da će se EU, ako želi biti uspješna u svojoj spoljnoj politici, morati više nego do sada sama angažovati u spoljnopolitičkim pitanjima, a da će biti prinuđena manje se oslanjati na sjevernoatlantsko partnerstvo nego što je to bilo ranije. Jedan od pet prioriteta njemačkog predsjedavanja će, kako je objasnila, biti spoljna politika, a u tom prioritetu zapadni Balkan će biti jedna od tema.

"Tokom našeg predsjedavanja trebalo bi sve da usmjerimo na tri spoljnopolitička cilja. Prvi od njih odnosi se na pristupnu konferenciju za Sjevernu Makedoniju. U skladu s mogućnostima organizovaćemo i konferenciju s Albanijom, a zemljama zapadnog Balkana ćemo dati perspektivu za članstvo", rekla je Merkelova.

Iako je nedvosmisleno jasno i iz govora Merkelove i iz kolumne koju je Margret Uber, ambasadorka Njemačke u BiH, napisala za "Nezavisne" o njemačkom predsjedavanju da će Njemačka voditi računa o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, pomalo zabrinjava da Merkelova nije spomenula nijednu zemlju regiona osim Sjeverne Makedonije i Albanije.

Da razloga za zabrinutost ima slaže se i Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i odlična poznavateljka njemačke spoljne politike.

"Mislim da je iz govora jasno da oni koji se imaju čemu nadati jesu Sjeverna Makedonija i Albanija. Mi smo, nažalost, u 'hladovini'. Naravno, ne mislim da će nas Njemačka zaboraviti, daleko od toga, ali očigledno je jasno da ne možemo previše očekivati jer sami nismo uradili dovoljno. Očekujemo da će nam članstvo pasti kao božji dar", kaže Topićeva. Odbacuje pojedine spekulacije da se Njemačka ponaša taktički i da nema namjeru istinski pružiti perspektivu članstva, te kaže da je njemačka politika iskrena i direktna kad je u pitanju naš region.

"Njemačka tradicionalno vrlo jasno iskazuje svoju poziciju, čak i onda kad zna da će ta pozicija možda izazvati reakcije. Dakle, sigurno misli iskreno. Njemačka sasvim sigurno ne spada u red skeptičnih zemalja koje u ovom trenutku predvodi Francuska", istakla je Topićeva.

Direktnost o kojoj Topićeva govori vidljiva je i u samom govoru Merkelove, u kojem je bez ustezanja rekla da će se Evropa manje moći oslanjati na druge saveznike, a takođe u jednom dijelu govora je jasno naglasila da je moguće da ne bude dogovora s Velikom Britanijom u vezi s aranžmanima nakon isteka roka o sprovođenju Brexita. Svojim evropskim kolegama je jasno stavila do znanja šta je potrebno uraditi ako se želi da EU ostane jaka.

"Želimo li mi Evropu? Ako želimo, onda moramo stvoriti osnovu za zajednički rad. Onda moramo naći odgovore na klimatske promjene i digitalizaciju, zatim povećati našu ulogu u svijetu, voditi ekološku politiku, više raditi na digitalizaciji i biti inovativniji. Onda se moramo zalagati i za vladavinu prava, inovacije i održivi razvoj. To je vizija Evrope", rekla je Merkelova.

"Deutsche Welle", njemački spoljnopolitički servis i jedini javni medij u Njemačkoj koji se direktno finansira iz njemačke državne kase, ističe da su očekivanja zapadnog Balkana velika, ali da su i veliki izazovi, posebno kad je u pitanju skepsa određenih zemalja EU o proširenju.

"Tradicionalni problem evropske politike prema regionu je raštrkanost nadležnosti na različitim nivoima. 27 zemalja članica ne vuku u istom smjeru. A često se dešava da se pojedina imenovanja u Briselu za resore koji su nadležni za Balkan nikako ne mogu racionalno objasniti", zaključuje ovaj medij.