U međuvremenu ima jako puno pokazatelja da novi koronavirus SARS-CoV-2 ne napada samo pluća i dišni sistem, nego i druge organe. On može teško oštetiti i srce, krvne žile, živce, bubrege i kožu.

Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu „Brain“ prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili. Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad, piše Deutsche Welle.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od Covida-19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja centralnog nervnog sistema, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Različite kasne posljedice

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala centralnog nervnog sistema, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog nervnog sistema, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem je od toga preminula.

„Način na koji Covid-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa“, kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Neobična su osobito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da Covid-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme. Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

„Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multiplom sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata će ostati dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti“, tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerojatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetnom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama.

„Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa“, kaže Zandi. Ljekari i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjerice o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon sedmice dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci. U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lobanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja dan nakon otpuštanja iz bolnice se počela čudno ponašati. Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španske gripe je bilo oštećenja mozga

Britanski neurolozi se boje da bi Covid-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milion ljudi imalo oštećenja mozga.

„Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio stanovništva, moramo biti oprezni“, naglašava Michael Zandi s instituta UCL Queen Square Institute of Neurology, prenosi Deutsche Welle.