POLITIČKI ANALITIČARI SLOŽNI: "Hrvatska nakon izbora neće mijenjati politiku prema BiH"

Šta Hrvati u BiH mogu očekivati od Andreja Plenkovića, novog-starog premijera i njegove Vlade, kakve će politike voditi prema Hrvatima u BiH i BiH, hoće li u fokusu biti pitanje Izbornog zakona u BiH te postoji li u Hrvatskoj konsenzus svih relevantnih političkih opcija oko položaja Hrvata, za Dnevnik.ba analizirali su Ankica Mamić, Snježana Pavić, Boris Rašeta, Goran Vojković i Mate Mijić.

  • Politika

  • 13. Jul. 2020  13. Jul. 2020

  • 1

HDZ Andreja Plenkovića odnio je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Kakva će biti Plenkovićeva politika prema BiH i osobito Hrvatima u BiH, za Dnevnik.ba komentirali su Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja, Snježana Pavić, novinarka "Jutarnjeg lista", Goran Vojković, kolumnist "Indexa", te analitičari Boris Rašeta i Mate Mijić.

Ankica Mamić u izjavi za Dnevnik.ba ističe kako podrška više od 70 posto birača u BiH HDZ-u i Andreju Plenkoviću potvrđuje kako su zadovoljni politikom njegove Vlade i odnosom prema Hrvatima u BiH.

Mamić: Plenkovićeva potpora Hrvatima u BiH

“Uz daljnju podršku Bosni i Hercegovini na putu prema Europskoj uniji, Andrej Plenković je istaknuo i potporu Hrvatima u nastojanjima da budu ravnopravan konstitutivni narod i adekvatno zastupljeni u najvišim institucijama BiH“, kazala je Mamić.

Goran Vojković, univerzitetski profesor i "Indexov" kolumnist, navodi za Dnevnik.ba kako je Andrej Plenković iskusan u diplomatiji i u tom pogledu vrlo staložen i odmjeren, sigurno više od Zorana Milanovića, hrvatskog predsjednika.

Vojković: Plenković i Milanović koordinirat će politiku prema BiH

“Po hrvatskom Ustavu, premijer i predsjednik su sukreatori vanjske politike, a kako su oni dugogodišnji prijatelji (još iz doba kada su radili upravo u Ministarstvu vanjskih poslova), očekujem da će uspješno koordinirati vanjske poslove. Stabilna Hrvatska može tu samo pomoći stabilnosti BiH“, izjavio je Vojković.

Mamić, također, smatra kako će Plenkovićeva Vlada zasigurno otvarati pitanja ravnopravnosti Hrvata u BiH i teme vezane uz moguće zakonske promjene kojima bi se osigurala stvarna ravnopravnost tri naroda u BiH.

Iako se pitanje prava glasa Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj, prema Mamić, često otvara kao tema u predizbornim kampanjama u Hrvatskoj, javnost je oko toga poprilično podijeljena.

“Jasno je kako dijaspora do sada nije odlučila nijedne izbore u Hrvatskoj“, istaknula je Mamić.

Vojković tvrdi kako se može očekivati da će politika pomaganja Hrvatima u BiH – i finansijska i druga, biti nastavljena.

“Možemo očekivati da oko toga postoji konsenzus svih relevantnih političkih aktera u Hrvatskoj“, kazao je Vojković.

Snježana Pavić smatra da je sadašnji Plenkovićev HDZ sličan Sanaderovom – samo umiveniji, a prema kojem Hrvati u BiH obično imaju zazor, istaknula je Pavić za Dnevnik.ba.

Mate Mijić, politički analitičar, također smatra kako se hrvatska politika prema BiH nakon izbora neće mijenjati.

“I dalje će se svoditi na odnose između dvije sestrinske stranke – HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, umjesto da bude plod šireg konsenzusa s obje strane granice“, istaknuo je Mijić za Dnevnik.ba.

Iako je, prema Mijiću, i na centru i na lijevom centru u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina napravljen vidan pomak u razumijevanju pitanja Hrvata u BiH, HDZ još, potpuno pogrešno, privatizira to pitanje i drži ga u domeni odnosa sa svojom sestrinskom strankom.

“Isto čini i HDZ BiH svodeći Hrvatski narodni sabor na partijski megafon“, izjavio je Mijić.

Mijić: Hrvatska nema strateški pristup prema BiH

Hrvatska nema strateški pristup prema BiH, napominje Mijić, i uzda se u to da će samo članstvo BiH u EU-u jednog dana riješiti probleme, ali neće.

“Ne treba nas čuditi to što Bruxelles ne pokazuje preveliko razumijevanje prema hrvatskom pitanju u BiH, unatoč određenim nastojanjima i konkretnim potezima hrvatske diplomacije. Briselska je paradigma brisanje granica, relativizacija etničkih podjela i oslabljivanje nacionalne razine vlasti“, kazao je.

Procesi koji su u Evropi davno dovršeni, smatra Mijić, u Hrvatskoj su dovršeni tek nedavno, prije 25 godina, a u BiH još nisu.

“Nacionalna emancipacija preduvjet je buduće suradnje i potencijalne predaje dijela suvereniteta na višu razinu. No, Europa koja se toliko diči svojom raznolikošću, potpuno zanemaruje određene specifičnosti pojedinih država i društava i pokušava rješavati probleme univerzalnim rješenjima. Zato ne polažem veliku vjeru u Bruxelles i mislim da ne bi trebali ni bosanskohercegovački Hrvati“, izjavio je Mijić.

Rašeta: Plenković najmoćniji Hrvat nakon Tuđmana

Boris Rašeta je, pak, optimističniji i smatra kako Hrvati u BiH s novom Plenkovićevom Vladom mogu očekivati isto što i sada – kada bi to bilo logički i gramatički moguće – još istije.

“Veće je pitanje što mogu očekivati Hrvati u Hrvatskoj. Kakav će biti Plenković u drugom premijerskom mandatu. Ovo će biti Vlada po njegovoj mjeri, ukusu i znanju. Najmoćniji je Hrvat nakon Tuđmana, u najtežim okolnostima. Počne li dizati Hrvatsku, to će biti najviše što može učiniti i za jedne i za druge“, istaknuo je Rašeta za Dnevnik.ba.

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...