Za početak je, Grlić Radman (rodom iz Bosne i Hercegovine, op. "SB"), naglasio je kako se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske od samih početaka epidemiološke krize prilagodilo, a tako je i u ovoj situaciji s oboljelim službenicima.

"Kada sam dobio informaciju da su dvije osobe oboljele, dao sam nalog da se sve prostorije u Ministarstvu dezinficiraju“, rekao je hrvatski šef diplomatije u "Otvorenom".

Kotarski je rekao kako ne sumnja da je, što se tiče tehničkog predsjedavanja Hrvatske, sve prošlo u najboljem redu, ali što se tiče strateškog pozicioniranja i korištenja pozicije da se pokušaju pogurati u prvi plan teme koje bi bile od strateškog značaja i za Uniju i za Hrvatsku, smatra da se na tom planu moglo učiniti više. Naglasio je kako su imali nesreću zbog pandemije, ali po njegovom sudu, postoje dvije stvari kod kojih Hrvatska nije pokazala prepoznatljivost, a to su kada se devet zemalja zalagalo za korona-obveznice, Hrvatska je ostala po strani, a druga je stvar što je 17 država osudila Vladu Viktora Orbana, koja je osudila njegove vanredne mjere koje su derogirale demokratiju.

„U tom pogledu nismo bili dovoljno jasni, ali za pohvalu je to što smo uspjeli osigurati da Sjeverna Makedonija, Albanija naprave korak dalje u europskoj priči“, rekao je Kotarski.

Grlić Radman naglasio je kako je ovakva kriza bez presedana u EU i da je Hrvatska dobila velike pohvale kako je uspjela koordinirati zemlje koje su bile u krizi.

Hajduković je rekao kako se mora demistificirati neutralna pozicija Hrvatske te smatra da nisu bili fokusirani i nisu imali jasno definirane prioritete. Na pitanje šta ostavljaju u naslijeđe, Hajduković je rekao da ostavljaju proširenje EU, što je vrlo pohvalno, ali ako je to sve što ostavljaju, to nije dobro, naglasio je.

Miloloža je replicirao Hajdukoviću i pitao šta je Hrvatska mogla više napraviti za svoga mandata nego što je učinila.

Grlić Radman je naglasio kako je Njemačka bila puna hvale što se tiče hrvatskog predsjedavanja EU, zato što su omogućili rasprave oko usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira. Rekao je kako je nedopustivo da opozicija ne priznaje uspjehe hrvatskog predsjedavanja u trenutku „kada svi lideri EU imaju samo riječi pohvale, koje nadilaze uobičajenu kurtoaziju“.

Vinković je rekao kako se neće sve zemlje oporavljati istom brzinom i nije dodijeljeno proporcionalno isto sredstava.

„Govori se kako je Hrvatska dobila puno sredstava zato što je siromašna, ali Italija je dobila najviše sredstava, a ona je treće gospodarstvo EU“, rekao je.

Jedno je šta je dogovoreno, a drugo je kako će se to operacionalizirati, naglasio je Vinković.