S druge strane, već od marta su u pojedinim preduzećima krenuli otkazi, koji su nastavljeni do danas, tako da su mnogi građani, zbog neizvjesne egzistencije, odlučili da zasade nove ili prošire postojeće bašte.

To potvrđuje i zvanična statistika, prema kojoj su tokom ovog proljeća, u poređenju s prošlom godinom, u BiH zasađena 2.462 hektara krompira više. U ovom periodu, površina pod pasuljem je povećana za 466 hektara, a zasijali smo i 454 hektara više crnog luka, te 245 hektara više paradajza.

Iz udruženja poljoprivrednika još ranije su predvidjeli da će ove godine povrtarskim kulturama biti zasijane veće površine.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglasili su da je gotovo svako ko je imao neko parče zemlje posadio bar nešto, dok su oni iskusniji povrtari u dobroj mjeri proširili svoje parcele.

Predsjednik ovog saveza Stojan Marinković istakao je da u periodu sađenja povrtarskih kultura mnogi ljudi, zbog epidemije korona virusa, nisu išli na posao i manje su se kretali, pa su imali i više vremena da se posvete radu u baštama.

- Zato je i došlo do povećanja površina na kojima su zasađene povrtarske kulture. Jedan od razloga su, svakako, i paketi sadnog materijala dobijenih od države, naglasio je ranije predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Poljoprivreda je tokom epidemije isplivala u prvi plan i ljudi su se okrenuli radu u baštama, što je rezultiralo rekordom u zasijanim površinama, saopštili su ranije iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prenosi Srpskainfo.