Ugledni američki analitičar i dobar poznavalac Balkana Janusz Bugajski smatra da su posljednja dešavanja u SAD-u, a u vezi s dogovorima koje su postigli Kosovo i Srbija, proizvod želje američkog predsjednika da ih iskoristi za vlastitu korist. Bugajski, također, smatra da ekonomsko i političko priznanje između Srbije i Beograda moraju biti međusobno povezani. Rekao je da se boji eventualne Putinove provokacije u Bosni i Hercegovini.

Ovo je sedmica u kojoj iz SAD-a, iz Ovalnog ureda, čujemo “historijski dogovor”, “mirovni dogovor”, “mirovni sporazum”, i tako u krugove o tome šta je potpisano u SAD-u. Šta je potpisano u Ovalnom uredu između Donalda Trumpa, Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija?

“Prvenstveno Trump i njegova administracija pokušavaju iskoristiti ovo za vlastitu dobit. Ovaj dogovor koji je uređen između srbijanskog predjsednika i kosovskog premijera je ustvari dogovor na kojem se ne pojavljuju obje strane. Potpisali su...čini mi se kao obećanje o ispunjenju, ali bez čvrstog dogovora, bez verifikacije, bez nadzora, bez bilo čega što bi ga definisalo kao međudržavni dogovor što bi trebao biti i kako nam se da prikazuje. Ovo je u jednu ruku bilo pismo namjere koje su potpisali kako bi poboljšali ekonomske odnose. Ako pogledate tu listu onda je lista želja koju je u prvom redu ambasador Grenel a onda i administracija željela da dostigne. Koliko će toga biti ispunjeno to je predmet rasprave. Vjerujem da ne možete imati ekonomsku normalizaciju bez međudržavne političke normalizacije. Jedno zavisi od drugoga”, kaže Bugajski.

U Bosni i Hercegovini danas imamo mnogo neurađenog posla, mnogo reformi nezaveršenih, 14 prioriteta Evropske unije nisu ispunjene, dobro jedna je na putu da bude to su izbori u Mostaru. Kako vidite danas situaciju u Bosni i Hercegovini?

“Bio sam u Bosni i Hercegovini prije nekoliko mjeseci prije nego se pojavila ova pandemija. Situacija je slična onoj koju sam vidio prije 2 ili 3 godine. Jedina razlika su veće prijetnje i manje nade i manje optimizma. To je sada stagnacija koja može biti destabilizirana preko unutrašnjih ili vanjskih političkih snaga. Ono čega se bojim po pitanju Bosne i Hercegovine nije samo disfunkcionalnost i manjak napretka prema Evropskoj uniji nego neka provokacija koja bi došla od vanjske sile moći posebno tu mislim na Putina. Provokacija u vrijeme kada je Putin želi da NATO-u i Evropskoj uniji odvuče pažnju problemom na Zapadnom Balkanu kako bi izveo nešto drugdje bez obzira da li je to Ukrajina, Bjelorusija ili negdje drugo. To je najgori scenario koji mogu zamisliti. Mislim da nismo spremni za posljedice toga. Naviknuti smo na status quo, ne rade, ne kreću se prema Evropskoj uniji, stagniraju, ali su makar stabilni. Ne vjerujem da stabilnost traje dugo. Mislim da se u određenom trenutku nešto slomi, nešto popusti. Kao što ste spomenuli pred razgovor Milorad Dodik se igra sa separatističkim kartama. Kao što znate nedavno je posjetio Hrvatsku koja također po mom mišljenju iza scene gura ideju trećeg entiteta. Zbog toga on želi savezništvo sa HDZ-om u Bosni i Hercegovini, ali i sa vladom u Hrvatskoj, kako bi pomogli da ove ideje budu progurane. To je u neku ruku primamljivo hrvatskim nacionalistima. To onda ostavlja Bošnjake u sredini gdje se neće suočiti s otvorenim ratom, ali hoće s velikim diplomatskim i političkim pritiskom, koji kako sam rekao može biti izazvan od Rusije u određenom trenutku”, ističe Bugajski.

Bugajski u intervjuu za N1 pored ovog govori u još viš detalja o dešavanjima u Washingotnu, odnosima Srbije i Kosova, detaljnije o stanju u Bosni i Hercegovini, geopolitičkim odnosima te o tome kako vidi budući uticaj SAD-a u regionu nakon novembarskih izbora.

Cjelokupan intervju s Januszom Bugajskim pogledajte u nastavku.