"Načelo konstitutivnosti koje važi u Kraljevini Belgiji niko u BiH ne bi prihvatio, jer je u Belgiji proporcionalan sistem, nije paritetan koji mi imamo u BiH", rekao je Komšić, koji je u srijedu zajedno s drugom dvojicom članova predsjedništva BiH bio u službenoj posjeti Bruxellesu, izvještava HINA.

Članovi predsjedništva Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić razgovarali su u Bruxellesu s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyem i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.

"Znate, ja sam davno završio pravni fakultet. Morali smo izučavati razne političke sisteme, to su bili malo bolji profesori", dometnuo je Komšić.

Član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da se na sastancima u Bruxellesu nije razgovaralo o izbornom zakonodavstvu u BiH.

"Ali, svi znaju da su to pitanja koja čekaju Bosnu i Hercegovinu, ali se i ukazuje na potrebu dobre atmosfere potrebne da bi se ta pitanja rješavala. Gospodin Komšić je već javno iznosio svoje stavove kako trebala izgledati Bosna i Hercegovina. Svi mi imamo svoje stavove, a što se nas tiče bez jasne konstitutivnosti onako kako je predvidio Daytonski sporazum nije moguće izgraditi novi politički sistem", rekao je Dodik.

HINA podsjeća da je Alija Izetbegović tražio i dobio da se načelo konstitutivnosti proširi na cijelu Bosnu i Hercegovinu, što izvorno nije bilo predviđeno Daytonskim sporazumom.

HINA navodi da se Željko Komšić zauzima za ukidanje načela konstitutivnosti naroda i uvođenje građanskog sistema te da isto traže i sve bošnjačke stranke. 

Šefik Džaferović kaže da je BiH utemeljena "na kombinaciji etničkog i građanskog načela, na skladu tih dvaju načela".

Istaknuo je da je spreman dati bjanko potpis za rješenje koje bi pripremila Venecijanska komisija Vijeća Europe i Europska unija za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Prema toj presudi, zakon o izboru članova predsjednštva BiH, koji izrijekom kaže da ga čine jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Bošnjak u suprotnosti je s evropskom konvencijom o ljudskim pravima jer onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za člana predsjedništva. 

Hrvatska strana je tražila da se u okviru provedbe te presude formira druga izborna jedinica s hrvatskom većinom u Federaciji BiH, kako bi Hrvati sami mogli birati svoga predstavnika, neovisno o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, ali to bošnjačka strana ne želi prihvatiti.

Belgija, koju je spominjao Komšić, ima federalni sistem, piše HINA. Sastoji se od tri teritorijalne jedinice - Flandrije, Valonije i regije glavnog grada Bruxellesa. Osim toga postoje i tri jezične zajednice, flamanska, francuska i njemačka, od kojih svaka ima svoj parlament i koje odlučuju o pitanju obrazovanja i kulture.

U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teoretski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Prilikom sastavljanja vlade vodi se računa o paritetu.