"Sa optimizmom sam sačekao izjave Evropske komisije i članova Predsjedništva BiH. To su izjave koje daju određenu nadu da BiH u narednom periodu može krenuti drugim pozitivnijim putem nego kojim je do sada bila. U moru nekih nepovoljnih vijesti kad je u pitanju politička scena BiH, to dolazi kao jedna fina vijest. I ekonomska politika je bila na dnevnom redu i dogovoren je značajan broj projekata pokrivenih od EU", naveo je Lazović. 

Praksa je do sada bila, tvrdi Lazović, da često pod pritiskom i dogovorom sa predstavnicima EU Predsjedništvo BiH postigne određeni konsenzus, ali nakon povratka djela ne prate te riječi.

"Ja se nadam da ovaj put, a kad su krucijalne teme u pitanju, da će ostati dosljedni onoga što su dogovorili u Briselu", rekao je Lazović, dodajući da "ovoj zemlji treba optimizma, te da vjeruje da će doći vrijeme kada će političari raditi za ovu državu za dobrobit svih naroda". 

Naglasio je da je BiH mala zemlja i ne može izbjeći krupne projekte koji su inicirani od Evropske unije.

"Pogotovo ako stoji američka administracija iza toga, a iza realizacije mini Šengena stoje velike sile i EU. Na prvi pogled mini Šengen je dobra ekonomska stvar, i BiH kao maloj zemlji je potreban mini Šengen, jer otklanjaju se ekonomske barijere, privlače se investicije, kapital, usuge, ljudi funkcionišu na većem tržitu... i s tog ekonomskog pogleda BiH je potreban Schengen", naveo je. 

No, kako je rekao, ima jednu rezervu, na način da će politika uvjetovati mini Schengen.

"Prije svega mislim na Srbiju i Dodika. BiH nije homogena država kao što je Crna Gora, Makedonija, Albanija i Srbija. BiH je podijeljena sa tendencijom da pojedini lideri nastoje sa separatističkom pričom usložniti političke odnose u BiH. Zato sam siguran u realizaciji mini Schengena, u realizaciji krupnih ekonomskih pitanja, treba država da vodi glavnu riječ a ne entiteti", kazao je Lazović za N1.