Radi se o mini hidroelektranama snage između 1,7 i tri megavata. Najslabija je "Rzav 5", čija je instalirana snaga, prema projektnoj dokumentaciji, 1,75 megavata, dok je "Rzav 3" snage tri megavata. Osim ove dvije, ugovor je raskinut i za gradnju "Rzava 1", "Rzava 2" i "Rzava 4". Svi projekti su koncesije dobili davne 2003. godine.

Dejan Furtula, predsjednik neformalne grupe građana iz Višegrada "Odbranimo naše rijeke", zadovoljan je ovom odlukom, ali tvrdi da borba građana za čiste rijeke još nije završena. Tvrdi da građani žele da se uvjere u iskrene namjere da se ovi projekti zaustave.

"Naša borba traje već više od 12 godina. Mi smo se zalagali da se tu izgradi jedna ekološka zona, ali onda je, nažalost, politika umiješala svoje prste i morali smo odustati od toga. Sada smo odlučni u namjeri da spriječimo da se zagađuju naše rijeke", rekao je Furtula za "Nezavisne" i dodao da je protiv odluke o davanju koncesija većina stanovnika opštine. Tvrdi da postoji još jedan projekt, ali da je problem što se on u većem dijelu nalazi na području susjedne opštine, pa postoje birokratski problemi kako da se taj projekt zaustavi.

"Mi smo odlučni ako treba našim tijelima braniti da spriječimo da se u naše rijeke ugradi makar jedna cigla ili jedna lopata cementa i na taj način uništi prirodna sredina koju moramo sačuvati za naredne generacije", rekao je Furtula za "Nezavisne".

Anes Podić iz Nevladine organizacije "Eko-akcija" rekao je da su se i oni pridružili Višegrađanima u ovoj akciji, jer se principijelno zalažu da se zaustavi gradnja ovih centrala. On tvrdi da studije pokazuju da je korist od njihove izgradnje mala, a pravi se ogromna ekološka šteta. Prema njegovim riječima, ne stvaraju se nova radna mjesta, a građani kroz račune za struju plaćaju naknade za izgradnju ovih objekata.

"Prošle godine proizvedeno je samo 3,1 odsto struje iz malih hidrocentrala. Umjesto toga, treba forsirati izgradnju vjetroelektrana, koje ne zagađuju okolinu, a od njih je puno veća korist", rekao je Podić za "Nezavisne" i dodao da je samo jedna vjetroelektrana, koja je izgrađena prošle godine, proizvela struje koliko i 57 mini hidroelektrana.

Jučer smo pokušali da kontaktiramo i načelnika Višegrada Mladena Đurevića, ali nismo uspjeli doći do njegove izjave. U ranijim protestima je, prema pisanju lokalnih medija, i on učestvovao na strani građana protiv izgradnje ovih centrala.

Inače, nedavno se o ovoj temi raspravljalo i u Narodnoj skupštini RS, a najveći poslanički klub u parlamentu SNSD je, također, iskazao potrebu da se raskinu ugovori.

Petar Đokić, ministar energetike RS-a, tada je rekao da se i on zalaže da se projekti koji se ne provode raskinu, ali da RS mora ispoštovati obaveze koje su potpisane ranije, kako bi izbjegla tužbe i odštetne zahtjeve.