Odluka o dovođenju nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana naći će se danas na sjednici njemačkog Bundesrata, Gornjeg doma njemačkog parlamenta, u kojem je zastupljeno 16 njemačkih saveznih država.

Kako su objasnili, na dnevnom redu će se naći dva prijedloga.

Jedan je prijedlog Vlade Njemačke koji predviđa da se postojeća odluka, koja istječe krajem godine, produži do kraja 2023. te da se uvede ograničenje od 25.000 radnika, koliko bi se moglo primiti godišnje. S druge strane, prijedlog tri njemačke države, kojem se u međuvremenu pridružila još jedna država, je da se ukine i vremensko ograničenje važenja odredbe i kvota od 25.000 radnika i omogući neograničeno doseljavanje nekvalifikovanih radnika, potvrđeno je za "Nezavisne".

Pojašnjeno je i da su dvije komisije Bundesrata - Komisija za rad, integracije i socijalna pitanja te Komisija za unutrašnje poslove, predložile da se iz Vladinog prijedloga izbrišu ove dvije uredbe. Četiri države koje se zalažu za ukidanje ograničenja su Rheinland-Pfalz, Bremen, Tieringen i Hamburg, jer smatraju da su njemačkoj privredi ovi radnici neophodni, te da iz tog razloga treba olakšati njihovo dovođenje.

Nezvanično, od sagovornika koji je upućen u ovu problematiku "Nezavisne" saznaju da je najizvjesniji ishod da će Bundesrat na kraju prihvatiti prijedlog Vlade Njemačke. Ukoliko se to desi na današnjoj sjednici, odluka će definitivno stupiti na snagu. U slučaju da Vladin prijedlog bude odbijen, onda će se nastaviti procedura kako bi se pokušalo doći do prihvatljive konačne verzije. Također nezvanično, Bundesrat često prihvata prijedloge Komisije za unutrašnje poslove, koja je jedna od najutjecajnijih u toj ustanovi, što otvara mogućnost da ograničenja možda ipak budu ukinuta.

Inače, radnici sa zapadnog Balkana u Njemačku dolaze zahvaljujući tri različita osnova.

Jedan osnov je spomenuta uredba, koja omogućava zapošljavanje radnika bez diploma. Drugi osnov je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, usvojen proljetos, koji omogućava olakšanu proceduru za doseljavanje potrebnih kvalifikovanih radnika, bilo sa zanatskom ili tehničkom srednjom školom ili fakultetskim obrazovanjem iz oblasti tehničkih nauka. Jedini izuzetak su informatičari, za koje ne treba diploma, već dokaz o radnom iskustvu. Treći osnov je doseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja s obzirom na to da Njemačka ima velike potrebe i deficite u ovoj oblasti.

Uredba o doseljavanju nekvalifikovane radne snage posebno je interesantna njemačkim građevincima, koji se putem Udruženja poslodavaca Njemačke žale da za nekoliko godina neće imati dovoljno radnika, te da je uvoz radne snage od vitalne važnosti za njihovu branšu. Nekvalifikovane radnike traži i turistička branša, ali je potražnja za njima usljed korone opala.

Njemački mediji ističu da korona nije smanjila potrebu za radnom snagom, a usvajanjem stimulativnog paketa za pomoć evropskoj privredi očekuje se nagli rast tokom sljedeće godine koji bi, kako je rečeno, mogao biti ugrožen ako ne bude bilo dovoljno radnika.

Njemački privrednici su se, također, žalili da procedure za dovođenje radnika traju veoma dugo, a na ovaj problem ukazivali su i građani BiH koji su tražili radne dozvole u Ambasadi Njemačke u BiH. Ovaj problem je bio osnov činjenice da je godišnje u Njemačku otišlo tek 29.000 nekvalifikovanih radnika. S obzirom na to da je Njemačka najavila širenje kapaciteta u konzularnim odjeljenjima, ako bude ukinuta kvota od 25.000, može se očekivati procesuiranje znatno većeg broja radnika.