U skladu sa novom naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo prema kojoj nije dozvoljeno okupljanje više od 30 osoba u zatvorenom prostoru, u sarajevskoj Vijećnici su morali otkazati prijem gostiju na Akademiju u povodu obilježavanja 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića.

U cilju očuvanja sjećanja na prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, u Vijećnici je predstavljena izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. Muzej "Alija Izetbegović" izložbu organizuje u saradnji s Fondacijom "Alija Izetbegović".

Berberović-Dizdarević podsjetila je da večeras Muzej u Vijećnici organizuje 17. akademiju povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića.

Dosad je, kako je kazala, Muzej "Alija Izetbegović" organizovao akademiju u Narodnom pozorištu, a prvi put ove godine se obilježava u sarajevskoj Vijećnici. Propraćena je i prigodnom izložbom koju je Muzej organizovao u saradnji sa Fondacijom "Alija Izetbegović".

"Izložba će trajati od 19. do 29. oktobra, a svi naši gosti će imati priliku da vide eksponate, fotografije i lične dokumente iz privatne arhive porodice Izetbegović, kao i neke eksponate iz Muzeja 'Alija Izetbegović'. U okviru večerašnje akademije Muzej će organizovati promociju izabranih djela Alije Izetbegovića", istakla je Berberović-Dizdarević.
Smatra da je jako bitno održavati kulturu sjećanja na prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

"Upravo jedan od glavnih zadataka Muzeja jeste da se održava sjećanje na lik i djelo Alije Izetbegovića. On nije bio samo prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine nego i svjetski priznat pisac, mislilac, filozof i evropski musliman, kako je samog sebe nazivao. Bio je veliki humanista, borac za ljudska prava i slobode i vjerujem da ga mi i buduće generacije trebamo tako pamtiti", poručila je Berberović-Dizdarević.

Ona, kao njegova unuka, pamti ga kao izuzetno dostojanstvenog i snažnog čovjeka koji je posjedovao "jednu vrstu tihog autoriteta".

"Jednu vrstu staloženosti, mudrosti, karaktera, integriteta...To su sve neke osobine koje smatram da su univerzalne ljudske vrijednosti kojim svi mi težimo. Za mene je on, na prvom mjestu bio intelektualac i mislilac, čovjek koji je uzeo najbolje od Istoka i Zapada, evropski musliman koji se u svom životnom putu zalagao za demokratiju, pravdu, toleranciju, ljudska prava i slobode", naglasila je Berberović-Dizdarević.

Ranije danas na Šehidskom mezarju "Kovači" polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe obilježena je 17. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Cvijeće su položile brojne delegacije državnog, federalnog i nižih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, boračkih udruženja, članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i drugi.

Tokom programa obilježavanja godišnjice smrti poručeno je da je Izetbegović, prije svega, bio dobar čovjek, mislilac, pisac, humanista, državnik te da je i danas uzor mnogima u BiH i u svijetu.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na osnivačkoj skupštini 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.