Takvo što vrlo otvoreno postavlja SDA kao početnu poziciju razgovora s hrvatskim strankama o provedbi presude Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda. HDZ-ov Bariša Čolak tvrdi kako se radi o potpunoj zamjeni teza i izbjegavanju provođenja odluke Ustavnog suda.

“To nije prihvatljivo. Najproblematičnije mi je što se bježi od presude Ustavnog suda, što je za sve nas obvezujuće. Stavljaju se dodatne ucjene. Odluka Ustavnog suda vrlo je jasna i ona ničim ne poziva na redefiniranje uloge Doma naroda. Dapače, o tome čak ne govore ni odluke Suda za ljudska prava”, istaknuo je Čolak u izjavi za "Večernji list".

“Problem je što se pokušava kazati kako presude Europskog suda isključivo govore da će BiH biti građanska država. A to nije istina. Te presude apsolutno govore da treba i drugima osigurati da imaju aktivno i pasivno biračko pravo. Čak i u presudi ‘Sejdić Finci’ eksplicite se govori kako BiH još ne može uspostaviti takav politički sustav koji bi značio apsolutnu vladavinu većine nego da treba osigurati etničkim zajednicama, odnosno narodima, njihovo sudjelovanje u vlasti. Tamo doslovno stoji da je vrlo legitimno uspostaviti takav politički sustav koji će te okolnosti uvažavati, odnosno konstitutivne narode”, istaknuo je Čolak.

Naveo je primjere država u kojima postoji dvodomlje, odnosno jednaka uloga obaju domova u sistemu donošenja odluka u parlamentarnoj proceduri.

“To, jednostavno, nije istina. Pogledajte Švicarsku. Apsolutno sve odluke donose oba doma. Takva je situacija i u Italiji. Svi zakoni prolaze oba doma. Dakle, i Senat SAD-a, koji je dobrim dijelom bio uzor našem Ustavu, ima dva doma. Senat donosi sve zakone i odluke kao i Kongres. U Belgiji nema suglasja o bilo kojemu zakonu bez potpore jezičnih zajednica”, ističe Čolak.

Prema njegovim riječima, ključno je osigurati vezu između naroda i predstavnika u vlasti, a to su Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

“Ako nema te veze, kao što je nema u Predsjedništvu BiH, jer je dosad u trima navratima nije bilo, onda je jasno da ovdje imamo nelegitimnu, odnosno i neustavnu situaciju. Nema nikakve veze to što je hrvatski član bh. Predsjedništva iz reda toga naroda ako on nije izraz njegove volje”, objasnio je.

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ocijenio je katastrofalnim što bošnjačka politika, umjesto da traži jednakopravnost Bošnjaka i Hrvata u RS-u, traži obespravljivanje Hrvata.

“Simetriju između Doma naroda i Vijeća naroda u RS-u treba praviti na način da se povećaju ovlasti Vijeća naroda, a nikako smanjivati ovlasti Doma naroda. Dom naroda nije dom županija, već Dom naroda i nužno je da u Domu naroda budu legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda”, rekao je Cvitanović.

Isključivanje Hrvata

Zamjenik predsjednika Hrvatske republikanske stranke Slaven Bevanda ističe da ne postoji nikakva mogućnost promjene uloge Doma naroda, jer ta institucija “štiti vitalne interese konstitutivnih naroda te predstavlja branu surovoj vladavini većine”. Odbacio je tvrdnje kako “manjina terorizira većinu” kroz Dom naroda u FBiH.

Prema njegovom mišljenju, ukidanje Doma naroda pretvorio bi FBiH u presliku RS-a.

“Takvo što vodi isključivanju utjecaja Hrvata u odlučivanju na razini FBiH i njezinu pretvaranju na način funkcioniranja kako danas funkcionira RS. Tamo su vitalni interesi konstitutivnih naroda svedeni na folklor”, kaže Bevanda.