Nastavak je to hrvatske diplomatske ofanzive da se u važnim svjetskim centrima internacionalizira hrvatsko političko pitanje, jer je ovaj narod izložen pokušajima pretvaranja u nacionalnu manjinu i potpune dominacije, čime se i krši Dejtonski mirovni sporazum, piše "Večernji".

Turska igra važnu ulogu na Balkanu, a posebno prema Bošnjacima, što se pokazalo više puta u historiji. Uz SAD, upravo je Turska, sa predsjednikom Sulejmanom Demirelom i hrvatskim kolegom Franjom Tuđmanom, imala presudan utjecaj na to da se zaustavi rat između Hrvata i Bošnjaka te uspostavi hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH, kako se dominantno označavala na početku.

No, s obzirom na nove okolnosti Zagreba, uspjelo se izlobirati da Europska komisija potakne izbornu reformu u zemlji.

Potvrdio je to i posebni predstavnik EU-a u BiH i šef Delegacije EU-a u Sarajevu Johann Sattler, koji je rekao da će Europska unija pitanje izbora u Bosni i Hercegovini staviti na listu prioriteta te će se raditi na tome da se poboljšaju izborni standardi i donese Izborni zakon.

“Što se tiče izbornih standarda, dobili smo preporuke GRECO-a koje će onemogućiti prevare na izborima, a tiču se uvođenja elektronskog brojanja glasova. To rješenje bit će moguće do 2022. godine. Drugi dio je Izborni zakon, u smislu pitanja koje smo obuhvatili drugim sporazumom o Mostaru u smislu odluke ‘Ljubić’ i pitanja Predsjedništva, to će biti na našem dnevnom redu sljedeće godine i moramo riješiti ta pitanja istodobno”, rekao je Sattler.

On je dodao kako će se vršiti pritisak da se provedu i odluke Europskog suda za ljudska prava za slučaj “Sejdić – Finci” i ostale.

Poručeno je da BiH ne može kršiti Konvenciju o ljudskim pravima, jer je mnogo građana lišeno prava da se prijavi na neke funkcije.

"Večernji list", izdanje za BiH, inače neslužbenog glasilo Čovićevog HDZ-a, nadalje piše da je, uprkos tvrdnjama dijela bošnjačkih političara kako nije moguće istovremeno provesti presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu koje se odnose na mogućnost biranja građana na sve pozicije u državi, sa presudom “Ljubić”, izrađeno nekoliko modela koji apsolutno udovoljavaju tim načelima.

Najveći spor, prema istom izvoru, odnosi se na to kako odrediti izborna područja da brojniji narodi ne bi manje brojnima birali političke predstavnike te ih uskladiti s presudom Suda u Strasbourgu da se i predstavnici manjina mogu kandidirati na najviše pozicije u državi.

Tim prijedlozima protive se bošnjačke stranke tvrdeći kako se privremenim izbornim jedinicama koje omogućavaju, prije svega Hrvatima, mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika, “država dijeli” na tri dijela, što, u biti, nema veze s istinom nego s provedbom plana o dominaciji.

No, kao i mnogo puta do sada, Čovićevi pokušaji doživjeli su novi fijasko. Predsjednik Turske još ranije jasno je dao do znanja kako se neće miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.