"Bez odlaganja treba raditi na definisanju parametara trajnog političkog rješenja sukoba, koji mogu da osiguraju ostanak armenskog stanovništva u Nagorno-Karabahu i povratak desetina hiljada ljudi koji su pobjegli iz svojih domova", ističe se u saopštenju.

"U ovom teškom trenutku, Francuska je uz Armeniju, s kojom ima historijsko prijateljstvo", dodaje se.

Pariz, koji navodi da će analizirati taj sporazum, pozdravio je okončanje sukoba, uz ocjenu da prioritet sada treba da bude "trajno okončanje sukoba i poštovanje prekida vatre, o čemu je odlučeno u ponedjeljak".

Sporazum koji su Azerbejdžan i Armenija potpisali pod okriljem Rusije, označava okončanje šestosedmičnih žestokih sukoba. Macron, koji je bio uključen u pokušaje postizanja primirja u okviru grupe Minsk (Francuska, Rusija i SAD), "aktivno će nastaviti konsultacije s Rusijom" i uskoro će razgovarati sa liderima dvije strane, navodi se u saopštenju.

Francuska, kako se dodaje, "snažno poziva Tursku da okonča provokacije po pitanju Nagorno-Karabaha, da pokaže suzdržanost i da ne radi ništa što kompromituje mogućnost trajnog sporazuma kroz pregovore u okviru grupe Minsk".

Turska je u utorak ujutro pozdravila postizanje sporazuma kao "veliku pobjedu" Azerbejdžana.

Prema sporazumu, sukobljene strane zadržavaju "položaje koje su zauzele", a Rusija će rasporediti skoro 2.000 pripadnika mirovnih snaga da bi osigurala poštivanje primirja. Sporazum predviđa da Azerbejdžan vrati kontrolu nad nekoliko okruga i održavanje kopnenog koridora koji povezuje teritorije, a koji je i dalje pod kontrolom armenskih snaga.

Nagorno-Karabah, teritorija na kojoj uglavnom žive Armeni, otcijepio se od Azerbejdžana, što je dovelo do rata koji je tokom devedesetih godina odnio 30.000 života. Od septembra su obnovljeni sukobi armenskih snaga i azerbejdžanske vojske.