Zubak je jedan od učesnika u potpisivanju Dejtonskog sporazuma.

Ističete uvijek kada je Dayton tema da ste još prije 25 godina bili skeptični posebno kada je bilo riječi o Aneksu 4 i ustavnom uređenju BiH i zašto tada niste parafirali mirovni sporazum iako ste bili ovlašteni. Šta za BiH danas znači Dejton?

"Rat je obustavljen, uspostavljen je mir. Kada je riječ o ukupnoj izgradnji bh. društva i države, mi smo još uvijek na samom početku", naveo je Zubak u razgovoru s Almom Dautbegović - Voloder.

Krši li se ili se provodi onako kako je potpisan?

"On se različito interpretira. Jedan od ključnih problema jeste što danas imamo verziju ustavnog uređenja na engleskom jeziku. Mi smo to trebali davno prevesti na službene jezike u BiH, ali to nije realizirano i ono što imamo sada su neverificirani prijevodi. Osobno sam vidio da su ti prijevodi različiti i da tu imamo razlike koje se onda provlače kroz tumačenje i primjenu njihovih odredaba".

I 25. godina nakon, da li se moglo daleko više... Mir nema cijenu, zaustavljen je rat, međutim da li se moglo više?

"A ne može se osporiti da napretka ima, posebno kada je riječ o obnovi infrastrukture. Činjenica da je prošlo 25 godina i da se mi još uvijek nalazimo u ovoj fazi kada nismo izgradili međusobno povjerenje u BiH puno govori. Činjenica je da smo još uvijek na samom početku izgradnje države, ona još uvijek nije dovoljno funkcionalna, imamo mnoge probleme u funckioniranju, međusobnim odnosima i tako dalje. BiH neće biti i ne može biti dovedena u pitanje jer iza BiH stoji snažan međunarodni faktor koji to neće dopustiti".

Govorio je i o dešavanjima od prije 25 godina.

"Interensantno, nakon što je Dejtonski sporazum potpisan, bile su različite različite rekacije. Negativne reakcije su dolazile sa područja današnje Republike Sprske. Danas se Dayton podržava u njegovom, kako kažu, izvornom obliku. Više podrške je tada bilo sa područja FBiH. U međuvremenu se stanje nešto izmijenilo".

Treba li nam Dayton 2?

"Ne bih rekao da je on nužan, ali da je nužno raditi na nekim reformskim postupcima na reformiranju sustava, to je sasvim izvjesno. To je nužno, potrebno, ako želimo ući u EU. Bez primjene onih odluka koje donio sud u Strazburu mi uopće ne možemo pristupiti razgovorima i pregovorima o ulasku u EU. Ustav je propisao da se on možem mijenjati, potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu BiH i na neki način konsenzus u Domu naroda. Ne vidim da postoji ta suglasnost da se pristupi njegovim promjenama".

On očekuje da će se SAD više uključiti u procese u BiH.

"Nema ništa novog ako kažem da je rješenje stanja u BiH ključno za rješavanje stanja na području Zapadnog Balkana i ovog dijela Evrope. To je općepoznata činjenica".

Kako je kazao, i Srbija i Hrvatska imaju interes kada je u pitanju stanje u BiH.

"Mogu sigurno da tvrdim da Hrvatska nema nikakve pretenzije prema BiH, ali isto tako ne smatram da neki njihovi postupci i istupi idu u pravcu smirivanja stanja u BiH. Mislim da bi u svemu tome trebali biti odmjereniji. I jedna i druga država i da bi morali maksimalno uvažavati institucije BiH i državu kao partnera. Ponekad u tim javnim istupima se to dovodi pod znak upitnika".

Da li zvaničnici iz BiH reaguju onako kako bi trebali reagovati?

"Mislim da se ovdje ponekad pretjerano reagira. Svi ti istupi izjave i potezi po mojoj ocjeni nemaju težinu kako se to vodje prezentira i predstavlja".