Osim što jača imunitet, što je naročito važno u sezoni prehlade i gripe, cink je nužan za rad više od tristo enzima ključnih za zdravu probavu, živčani sustav i metabolizam. Taj vrijedni mineral također održava mozak zdravim.

U usporedbi s drugim organima u tijelu, koncentracija cinka najviša je upravo u mozgu.

Studija objavljena 2017. u International Journal of Molecular Sciences zaključila je da promjene u ravnoteži cinka u mozgu mogu utjecati na stanja koja uključuju slabljenje kognitivnih sposobnosti povezano s godinama, depresiju i Alzheimerovu bolest. Još jedna velika uloga cinka jest da pomaže tijelu da zacijeli. Cink je potreban za oporavak membrane stanica, rast stanica i održavanje zdrave kože.

Manjak cinka može negativno utjecati na osjetila i apetit. Prema jednoj studiji, kod 35 do 45 posto osoba u dobi od 60 i više godina količina cinka u organizmu bila je manja od potrebne. Nedostatak cinka može se primijetiti kroz oslabljena osjetila okusa i mirisa, uz oslabljeni apetit.

Nekoliko je studija pokazalo da nedostatak cinka povećava oksidativni stres, odnosno neravnotežu između proizvodnje slobodnih radikala koji štete stanicama i sposobnosti tijela da se suprotstavi njihovim štetnim učincima. Također se pokazalo da cink smanjuje krvne markere za upale koji su pokretač preranog starenja i kroničnih bolesti.

Za razliku od nekih hranjivih tvari koje je teško dobiti u dovoljnim količinama samo iz hrane, poput vitamina D, cink je prisutan u namirnicama i životinjskog i biljnog podrijetla. Najbolji izvori životinjskog podrijetla su kamenice, govedina, rakovi, jastog, svinjetina i jogurt. Biljni izvori uključuju vegetarijanski pečeni grah, sjemenke bundeve, sjemenke sezama, indijski orah, slanutak, leću, kvinoju, zobenu kašu i biljnu hranu obogaćenu cinkom, poput žitarica.

Količina cinka koja vam je potrebna svaki dan lako se može dobiti normalnom, uravnoteženom prehranom. Preporučeni dodaci prehrani za cink su 11 miligrama dnevno za muškarce u dobi od 19 i više godina te osam miligrama za žene od 19 godina i više. Potrebe za trudnice i dojilje su 11 odnosno 12 miligrama.

Hrana koja sadrži cink opskrbljuje organizam i drugim važnim hranjivim tvarima poput proteina, vlakana, vitamina i antioksidansa. Kako se iz pravilne prehrane može dobiti dovoljno cinka, nutricionisti u globalu preporučuju unositi cink iz hrane, a ne iz nadomjestaka prehrani. Štoviše, ne preporučuju uzimanje nadomjestaka bez prethodne konzultacije s nutricionistom ili nekim drugim upućenim stručnjakom. Također je od velike važnosti izabrati najbolji oblik u kojem će se suplementi uzimati, kao i dozu, jer cink može utjecati na djelovanje određenih lijekova, druge suplemente, hranu koja se konzumira, kao i zdravstvena stanja.

Primjerice, nadomjesci cinka mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, kao i razinu šećera u krvi kod ljudi s dijabetesom tipa dva. Visoke doze suplemenata kalcija mogu pak smanjiti apsorpciju cinka, dok uzimanje cinkova sulfata s crnom kavom smanjuje apsorpciju minerala čak za pola.

Previše cinka u obliku dodataka može pak izazvati nuspojave poput mučnine, povraćanja, gubitka apetita, grčeva u trbuhu, proljeva i glavobolje. Prekomjerne količine cinka također mogu promijeniti razine bakra i željeza u organizmu, oslabiti imunitet te smanjiti razinu "dobrog" HDL kolesterola u krvi.

Maksimalna gornja granica unosa za cink, koja uključuje i hranu i dodatke u kombinaciji, iznosi 40 miligrama dnevno za sve odrasle osobe starije od 19 godina. Dugotrajni unos iznad te granice povećava rizik od štetnih učinaka na zdravlje, osim ako liječnik propisuje i ne nadzire dodatni cink za određeno zdravstveno stanje. Ako je vaš liječnik ili registrirani dijetetičar iz bilo kojeg razloga preporučio dodatak cinka, pitajte o doziranju, obliku, učestalosti i duljini primjene te kada ga i kako uzimati.

Zbog utjecaja cinka na imunitet mnogi ljudi nakratko uzimaju taj mineral u borbi protiv prehlade. Jedno istraživanje pokazalo je da su se pacijenti s prehladom koji su dobivali pastile od cinka brže oporavljali. Nakon pet dana 70 posto bolesnika s cinkom ozdravilo je u usporedbi s 27 posto bolesnika s placebom.

Međutim, studija iz 2020. godine objavljena u British Medical Journal pokazala je da pastile cinkova acetata nisu imale utjecaja na stopu oporavka od prehlade u usporedbi s placebom. Stoga se i u slučaju prehlade obvezno posavjetujte sa stručnjakom ako želite uzimati cink.

Da biste najbolje iskoristili cink bez pretjerivanja, usredotočite se na hranu kao izvor. Ako ste zabrinuti zbog nedovoljnog unosa cinka iz uobičajene prehrane, obratite se liječniku ili dijetetičaru za upute i bi li dodaci cinka bili prikladni za vas. Cink je jedna od najvažnijih hranjivih tvari za optimalno zdravlje, a postizanje prave ravnoteže od vitalne je važnosti da bismo osjetili dobrobiti.