Rzidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini. Andrew Jewell,, službeno je potvrdio da je MMF počeo pregovore s Vijećem ministara BiH o novom kreditnom aranžmanu.

"Mi smo već počeli pregovore i nadamo se da ćemo ih zaključiti u prvoj polovini decembra. Ako se sve bude odvijalo po planu, Izvršni odbor MMF-a bi mogao odobriti program u januaru ili februaru 2021. godine", kazao je Andrew Jewell.

Jewell je potvrdio informaciju koja je ranije procurila u javnost kako su vlasti u BiH tražile višegorišnji prošireni aranžman (EFF) u vrijednosti od blizu 1,5 milijardi KM.

Dodao je da se uslovi za dobijanje kredita "trebaju finalizirati".

"Međutim, mi predviđamo da će se programom tražiti reforme u pogledu preduzeća u državnom vlasništvu, zdravstvenog sektora, finansijskog sektora, javnih nabavki, upravljanja javnim finansijama i digitalizacije", naveo je Andrew Jewell.

Extended Fund Facility (EFF) poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države s MMF-om, no odobrava se samo onim državama koje su spremne provesti duboke strukturne reforme kako bi se otklonili uzroci budžetske nestabilnosti.

Kreditni aranžman EFF ujedno je i najpovoljniji kredit koji neka država može zaključiti s MMF-om. Odobrava se na dulji vremenski period, s dvije do tri godine grace perioda i s izrazito niskim kamatama od svega 0,2 posto na godišnjem nivou.

Extended Fund Facility aranžman odobravaju se nakon pregovora MMF-a i Vujeća ministara BiH. Na temelju rezultata pregovora BiH je dužna sastavlja dokument nazvan "pismo o namjerama". U "pismu o namjerama" navode se namjere i politike BiH za razdoblje trajanja financijskog aranžmana. 

Opozicione partije i neki ekonomsisti su kritikovali ovaj potez Vijeća ministara  BiH ocijenivši da novo zaduženje predstavlja opasnost po sve građane zbog prevelike zaduženosti države. 

Trenutna javna zaduženost BiH iznosi 12 milijardi i 175 miliona KM, od čega je spoljni dug 8 milijardi i 664 miliona KM, dok je unutrašnji dug 3 milijarde i 510 miliona KM (28,83 posto) od ukupne javne zaduženosti.

Učešće javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 35,5 posto, što BiH svrstava u grupu umjereno zaduženih država. 

Za utvrđivanje gornje granice zaduženosti zemlje obično se koristi kriterij zaduženosti iz Ugovora postignutog u Maastrichtu, prema kojem je određena gornja granica ukupnog javnog duga u odnosu na BDP u visini do 60 posto.

(Sl.B.)