Bursać je dodao i da, zbog nakaradnog shvatanja Dejtonskog sporazuma, ta ”beskonačna privremenost” danas djeluje teže i nazadnije nego 1998. godine.

“U BiH, nažalost, ne postoje građani, već samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati. A nama treba država građana”, istaknuo je Bursać.

On je izrazio uvjerenje da će nova američka administracija “na ovaj ili onaj način morati da djeluje u ovom regionu zbog degenerativnog fenomena ‘srpski svet’”, koji predstavlja opasnost za buduće odnose na Balkanu.

“Mi u Bosni imamo sad na sceni apdejtovane verzije četništva i ultranacionalizma među mladim političkim naraštajima, to imamo sad u Banjaluci. A garniture političara u Republici Srpskoj direktno su oslonjene na Beograd, ali i na Moskvu i na nove vlasti u Crnoj Gori. I ako se nešto ne promijeni geostrateški, bojim se da će ideja o BiH kao jedinstvenoj državi ostati samo ideja i da ćemo i za 20 godina pričati istu ili još retrogradniju priču”, upozorio je Bursać.

Historičar Milivoj Bešlin smatra da ovaj region i BiH ipak neće biti prioritet nove američke administracije, već da će SAD pitanja vezana za Balkan delegirati Evropskoj uniji, prije svega Berlinu.

On je rekao da je primjetio da zapadnoevropske države već nastupaju direktnije prema ovom regionu nego do sada, što vidi kao posljedicu promene koje su donijeli izbori u SAD-u.

“Sazreva svest u EU da problem u BiH nije privremeni, već temeljni i da Dejtonski sporazum mora da se menja. Jer, svesni su da svaka najava promene granica koju zagovara Milorad Dodik, znači nove ratove u Evropi”, ocijenio je on.

Bešlin je naveo i da su trenutno na djelu „užasni napori Banjaluke da se pokida društveno tkivo BiH, koje je ipak još ostalo živo”, što smatra opasnijim od rastakanja same države.

Prema njegovim rečima, ključni problem po opstanak Bosne i Hercegovine su vladajuće nacionalističke matrice.

“Bosna i Hercegovina je jezgro velikosrpskog projekta i dok je takva idologija vladajuća, nije moguća relevantna alternativa. I sve dok su i Hrvatska i Srbija u raljama nacionalizma, neće biti promena u odnosima u BiH”, kazao je Bešlin.

On je dodao da je BiH zamrznuta u 1995. godini zato što je ustrojena po etnonacionalističkom principu, što onemogućava razvoj moderne građanske države.

“Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali nije od BiH stvorio funkcionalnu državu. Srbija i Hrvatska su parafirale Dejtonski sporazum kao učesnice u tom ratu, a ne kao garanti mira, kako se to sad manipulipše”, istaknuo je Bešlin.

Novinar Boris Pavelić iz Hrvatske rekao je da nije tačno da Dejtonski sporazum onemogućava evropeizaciju BiH, već da je ključ problema u samoj BiH, jer nema politčke volje za takav proces.

“Spominjao se Dejton 2 dosta puta i u povoljnijim međunarodnim okolnostima pa se nikad ništa nije dogodilo. Na ovim prostorima nije stvorena suvisla politička ideja koja bi bila alternativa postojećim nacionalističkim matricama. Niti imamo intelektualnog kapaciteta za osmišljavanje altarnativa, niti snage koje bi to ostvarile. U Hrvatskoj apsolutno ne postoje snage spremne da mijenjaju postojeće idološke matrice”, istaknuo je on na tribini portala "Autonomija".

Pavelić je kazao da je ulazak Hrvatske u EU od ključne važnosti za budućnost odnosa u BiH, ali da u Hrvatskoj ipak nije bilo političke volje da se odnos prema BiH radikalno reformuliše, iako je bilo nekih pokušaja.

“Dakle, onako kako je konflikt u BiH ostao zamrznut na 1995. godini, tako je i konflikt u cijelom region ostao zamrznut i sukobi su mnogo bliži nego što se mnogima čini”, upozorio je.