Nakon što je rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell službeno potvrdio da je MMF počeo pregovore s Vijećem ministara BiH o novom kreditnom aranžmanu, vrijednom 1,5 milijardi KM, grupa ekonomista iz Bosne i Hercegovine pozvala je Međunarodni monetarni fond (MMF) da prilikom pregovora o zaključivanju novog kreditnog aranžmana uzme u obzir činjenicu o brojnim neispunjenim obećanjima predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava.

U pismu upućenom na adresu rezidentnog predstavnika MMF-a za BiH Andrewa Jewella, koje potpisuju Svetlana Cenić, Draško Aćimović, Zoran Pavlović, Admir Čavalić i Faruk Hadžić, izražava se zabrinutost najavama vlasti u Bosni i Hercegovini u vezi sa pokretanjem pregovora o dobijanju novog kredita od MMF-a.

Kako kažu, oni su na početku pandemije Covida upozoravali da slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali pod uslovom ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije.

Upozorenje grupe ekonomista sasvim je opravdano, ali u isto vrijeme i suvišno s obzirom na to da se kredit pod nazivom "Extended Fund Facility" (EFF) nikada nijednoj državi ne isplaćuje unaprijed nego sukcesivno, nakon što se MMF uvjeri da je prethodna rata kredita potrošena u skladu s dogovorom. To konkretno znači da će MMF cijeli kredit isplatiti tek 36 mjeseci nakon dana potpisivaja kreditnog aranžmana (spominje se i kraći rok od samo 15 mjeseci), i to pod uvjetom da kod svakog kvartalnog ili polugodišnjeg pregleda BiH dobije pozitivnu ocjenu.

"Mi smo već počeli pregovore i nadamo se da ćemo ih zaključiti u prvoj polovini decembra. Ako se sve bude odvijalo po planu, Izvršni odbor MMF-a mogao bi odobriti program u januaru ili februaru 2021. godine", kazao je Andrew Jewell.

"Mi predviđamo da će se programom tražiti reforme u pogledu preduzeća u državnom vlasništvu, zdravstvenog sektora, finansijskog sektora, javnih nabavki, upravljanja javnim finansijama i digitalizacije", naveo je Andrew Jewell.

"Extended Fund Facility" (EFF) poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države sa MMF-om, ali se odobrava samo onim državama koje su spremne provesti duboke strukturne reforme kako bi se otklonili uzroci budžetske nestabilnosti.

Prema pouzdanim informacijama “Slobodne Bosne”, cjelokupan kredit MMF-a bit će doznačen dvjema entitetskim vladama u omjeru 66 naspram 33 posto u korist Federacije BiH, dok će 1 posto kredita dobiti Vlada Brčko distrikta. Vijeće ministra BiH pojavljuje se kao formalni pregovarač, ali će kreditnim sredstvima u potpunosti raspolagati entiteti i Brčko distrikt.

Kreditni aranžman EFF ujedno je i najpovoljniji kredit koji neka država može zaključiti sa MMF-om. Odobrava se na dulji vremenski period, sa dvije do tri godine grejs perioda i s izrazito niskim kamatama od svega 0,2 posto na godišnjem nivou.

Kako "Slobodna Bosna" doznaje, Bosna i Hercegovina traži da cjelokupan iznos kredita vrati tokom pet godina nakon isteka trogodišnjeg grejs perioda. 

Inače, trenutna javna zaduženost BiH iznosi 12 milijardi i 175 miliona KM, od čega je vanjski dug osam milijardi i 664 miliona KM, dok je unutrašnji dug tri milijarde i 510 miliona KM (28,83 posto) od ukupne javne zaduženosti. Postojeći dug BiH prema MMF-u iznosi oko 470 miliona eura. 

Učešće ukupnog javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 35,5 posto, što BiH svrstava u grupu umjereno zaduženih država. 

Za utvrđivanje gornje granice zaduženosti zemlje obično se koristi kriterij zaduženosti iz Ugovora postignutog u Maastrichtu, prema kojem je određena gornja granica ukupnog javnog duga u odnosu na BDP u visini do 60 posto.

(A. M.)