Nakon zimskog solsticija dani će postati sve dulji, a noći sve kraće. Zima će trajati do 20. marta 2021. godine

 Decembra je najmračniji mjesec, a ljudi su od pamtivijeka gledali kako se Sunce sve više približava horizontu, kako ga vide sve kraće tokom dana... Oduvijek je postojao strah da će to nebesko tijelo koje grije i daje svjetlost i život na zemlji zauvijek nestati s neba i da se više neće vratiti te da će zavladati potpuni mrak i beznađe. No u jednom trenutku naši su davni preci primijetili da se Sunce počinje uzdizati, da se ponovno rađa. Bio je to trenutak novog optimizma, nade da će opet doći svjetlost, toplina i plodnost. Činjenica da se Sunce počinje uzdizati i da dan postaje dulji vidljiva je ljudskom oku tačno četiri dana nakon zimskog solsticija, odnosno oko 25. decembra, datuma koji se vezuje uz mnoge proslave svjetla i ponovnog rađanja Sunca. 

Iako mnoge religije vezuju svoje velike blagdane uz zimski solsticij, 25. decembar kao blagdan je definirao rimski car Aurelijan 274. godine. On je izmislio novoga boga Sunca i nazvao ga Sol Invictus – Nepobjedivo Sunce, a upravo je 25. decembra određen kao datum njegova ponovnog rođenja. Aurelijan je odredio da je Sol Invictus državni bog te da se njegovo rođenje treba slaviti kao državni blagdan.

Početkom četvrtog stoljeća kršćani počinju izražavati potrebu da slave rođenje Isusa Krista. Iako evanđelja naznačuju da je Isus rođen tokom jeseni, prvi kršćani toga nisu bili svjesni pa se tragalo za najpogodnijim datumom. Crkveni vođe zapadnog kršćanstva izabrali su 25. decembar zato što je to već bio blagdan rođenja boga svjetlosti koji se dugo slavio, a njegov sadržaj uveliko je odgovarao poruci koju je Isus donio svojim rođenjem, ali i riječima "Ja sam svjetlo svijeta!".

Proslave ponovnog rođenja Sunca vezane su uglavnom za sjevernu Zemljinu hemisferu, i to za vrijeme nakon što je završilo razdoblje vegetacije i kada su drevni ljudi morali živjeti od onoga što su sakupili ili ulovili. Pretpostavlja se da je to za njih bilo vrlo teško vrijeme kada se živjelo oskudno i kada je nedostatak svjetla donosio dodatnu tjeskobu. Iako tada nije bilo instrumenata koji bi registrirali da dan postaje dulji, četiri dana nakon zimskog solsticija našim je precima postao vidljivo da je proces krenuo u obrnutom smjeru. Slavljenje ponovnog rođenja počinje se tokom povijesti vezivati upravo uz zimski solsticij.