Najjači potres ikad tabilježen a prostoru ex Jugoslavije dogodio se Dubrovnik 6. aprila 1667. godine. Tokom istorije, Dubrovnik je pogodilo oko 1.000 potresa, a prvi koji je zabilježen kao katastrofalan dogodio se 1520. godine. Međutim, ovaj iz 1667. godine, jačine 7,4 stepena Rihterove skale, bio je najrazorniji - uništio je grad, a poginulo je oko 5.000 ljudi - oko 80 odsto tadašnje gradske populacije.

Dubrovačka republika, u to vrijeme veoma moćna trgovačka i politička sila, nikada se nakon zemljotresa nije oporavila. Tavorila je sve do 1806. godine, kada su Napoleonove trupe ušle u grad i ukinule republiku.

Skadar 1905. godine

Sjeverozapadni dio današnje Albanije i jugozapadni dio tadašnje Crne Gore bio je pogođen jakim zemljotresom jačine 6,6 stepeni po Rihteru, a posebno je stradao Skadar.

Tokom godine, zemljotresom je pogođen i Krupanj, a u zemljotresu u indijskoj provinciji Lahore poginulo je 19.000 ljudi. Podataka o žrtvama zemljotresa u okolini Skadra nema, a tadašnje crnogorske novine izvijestile su da se tresla čitava jadranska obala i da nije bilo grada u kojem makar jedna kuća nije bila oštećena.

Skoplje 1963. godine

Sa zemljotresom u Skoplju u tadašnjoj Jugoslaviji počinje serija razornih zemljotresa koji će se okončati onim na crnogorskom primorju 1979. godine. Skoplje je 26. jula 1963. goidne pogodio zemljotres jačine 6,1 stepeni Rihterove skale, koji je sravnio grad.

Poginulo je 1.070 stanovnika grada, najmanje 3.000 je povrijeđeno, a 1.200 osoba su ostali invalidi, porušeno je 15.800 stanova, a oštećeno 28.000. Bez krova nad glavom ostalo je oko 200.000 ljudi. Zemljotres se osjetio na 50.000 kvadratnih kilometara.

Zemljotres je uništio oko 80 odsto Skoplja - između ostalog i pozorište, Dom vojske, Narodnu banku… Dio srušene željezničke stanice sa satom koji je zaustavljen na 5 časova i 17 minuta ostao je kao spomen na katastrofu i tu se danas nalazi gradski muzej.

Zemljotres u Skoplju pokrenuo je akciju solidarnosti širokih razmjera u cijeloj Jugoslaviji. U prikupljanju pomoći istakao se i tadašnji američki ambasador u SFRJ Lorens Iglberger, kasniji državni sekretar SAD, a razrušeni grad posjetili su i Josip Broz Tito i generalni sekretar KP SSSR Nikita Hruščov.

"Skoplje je doživjelo neviđenu katastrofu, ali Skoplje ćemo ponovo izgraditi uz pomoći cijele zajednice. Ono će postati ponos i simbol bratstva i jedinstva, jugoslovenske i svjetske solidarnosti", rekao je Tito nakon zemljotresa.

Banjaluka 1969. godine

Zemljotres u Banja Luci odlikuje se po tome što je praktično trajao dva dana. Podrhtavanje tla počelo je 26. oktobra 1969. godine u 2 sata i 55 minuta ujutru i trajalo je do 8 sati i 53 minuta, a glavni zemljotres, jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, dogodio se 27. oktobra u 16 sati i 35 minuta.

Hipocentar se nalazio tačno ispod grada, na dubini od oko 20 kilometara. Potpuno je uništeno 86.000 stanova, a kao sjećanje na događaj na Trgu Krajine postavljeno je spomen obilježje "Krivi sat".

Prvi zabilježeni zemljotres koji je pogodio Banjaluku je onaj iz 1888. godine, a pored ovog iz 1969. godine, zemljotresi su ovaj grad pogađali i 1935. i 1981. godine. Međutim, zemljotres iz 1969. godine bio je najjači zabilježeni.

Crna Gora 1969. godine

Zvanično najjači zemljotres u modernoj istoriji Balkana, jačine 7 stepeni Rihterove skale, pogodio je Crnu Goru 15. aprila 1979. godine u 6 sati i 19 minuta.

Potres koji je trajao svega deset sekundi ostao je u sjećanju onih koji su ga osjetili kao nešto najgore što su doživjeli. U Starom gradu u Budvi svega osam zgrada ostalo je neoštećeno, dio zidina Starog grada u Herceg Novom pao je u more, većim dijelom uništen je akvadukt iz rimskog doma u Baru, a ulcinjska tvrđava, uključujući i Balšić kulu, skoro je potpuno uništena; 450 sela sravnjeno je sa zemljom.

Na kraju, zabilježeno je da je u Crnoj Gori zemljotres odnio 101 život, dok je u Albaniji poginulo 35 osoba, a oko 100.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Epicentar zemljotresa bio je u moru između Bara i Ulcinja, na oko 15 kilometara od obale.

Kopaonik, Mionica, Kraljevo

Snažan zemljotres pogodio je Kopaonik 1980. godine, kada je povrijeđeno 30 ljudi, a u novije vrijeme pamtimo zemljotrese u Mionici 1998. i u Kraljevu 2010. godine. Zemljotres koji je pogodio Mionicu i okolinu 30. septembra 1998. godine, jačine 5,7 stepeni Rihterove skale, oštetio je više od 10.000 objekata u Kolubarskom okrugu. Pored prvog udara, još 57 jačih i preko 300 slabijih potresa pogodilo je ovaj kraj.

POTRE