Naša današnja priča podsjeća na lik i nedjelo Nikole Koljevića, bivšeg političara i univerzitetskog profesora, prevoditelja i esejiste.

Ujedinjene nacije su ga 2016. godine posthumno proglasile dijelom zločinačkog pothvata s ekstremnim stavovima prema bosanskim muslimanima.

Koljević je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Republike Srpske tokom rata u BiH.

U presudi Radovanu Karadžiću iz 2016. godine, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uz podršku UN-a identificirao je Koljevića kao dio udruženog zločinačkog pothvata, koji je uključivao i Karadžića.

U njemu se opisuje da je Koljević bio "posebno ekstreman" i zalagao se za protjerivanje bosanskih Muslimana kako bi se stvorila homogenost teritorije, te je tvrdio da je "Srbima nemoguće živjeti s bilo kim drugim":

-Vijeće utvrđuje da su zajedno s optuženim, Krajišnikom, Koljevićem i Plavšićem dijelili namjeru da se izvrši zajednički plan trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija pod kontrolom bosanskih Srba, te kroz njihove položaje u vodstvu bosanskih Srba i sudjelovanjem širom općina, pridonijeli su izvršenju zajedničkog plana od oktobra 1991. do najmanje 30. novembra 1995.

Dana 16. januara 1997., čovjek koji je s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, kreirao Republiku Srpsku i od vrsnog intelektualca se prometnuo u ultranacionalistu pokušao je počiniti samoubistvo pucajući sebi u glavu, a preminuo je nedjelju dana kasnije u beogradskoj bolnici.

A, onda su mu vlasti bh. entiteta Republika Srpska podigli spomenik u Banjoj Luci.

(SB)