Savezni izbori održat će se 26. septembra i, ako se situacija do tada drastično ne promijeni, demokršćanska Unija CDU/CSU ima najveće šanse da i ovaj put postane najjača snaga u parlamentu, prenosi Hina.

Vođenje zemlje kroz korona-krizu, koje građani, posebno zbog uspješnog suzbijanja pandemije na proljeće, doživljavaju kao veliki uspjeh vlade Angele Merkel, te siguran nastup nekoliko vodećih demokršćanskih političara tokom pandemije donijeli su demokršćanskoj Uniji značajan rast popularnosti.

Olaf Scholz ne odustaje od kancelarske pozicije

Za to su, osim Angele Merkel, zaslužni ministar zdravstva Jens Spahn i premijer Bavarske i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CSU) Markus Soeder.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, Uniju bi biralo 37 posto glasača, što je gotovo pet posto više nego na izborima 2017. godine.

No, problem za daljnji nastavak koalicije sa socijaldemokratima je pad popularnosti Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koja trenutno uživa podršku svega 15 do 16 posto birača, što predstavlja pad od pet posto u usporedbi s posljednjim izborima.

To trenutnog vicekancelara i kandidata SPD-a za mjesto kancelara Olafa Scholza nije spriječilo da javno izrazi želju da zauzme kancelarsku poziciju nakon sljedećih izbora za Bundestag.

Mjesto SPD-a, kao druge po redu najjače stranke u Njemačkoj, već je odavno preuzela stranka Zeleni, koja sve jače pretendira na sudjelovanje u radu sljedeće vlade, a neki unutar stranke čak maštaju o prvom zelenom kancelaru/kancelarki.

Zeleni stigli do stabilnih 20 posto

Dvojac na čelu Zelenih, Annalena Baerbock i Robert Habeck, doveo je stranku do stabilnih vrijednosti iznad 20 posto, čime se potencijalno nude Uniji CDU/CSU kao mogući koalicioni partner na saveznom nivou.

U nekoliko saveznih pokrajina crno-zelena koalicija izvrsno funkcionira već godinama.

Zeleni, također, imaju ambicije da postanu vodeća stranka u koaliciji lijevog centra sa SPD-om i strankom Ljevice.

No, dok su Zeleni i SPD već jednom u prošlosti dokazali da mogu voditi uspješnu koaliciju na saveznom nivou, stranka Ljevica, koja je djelomično nasljednica režimske stranke SED iz doba bivše Njemačke demokratske republike, još je za mnoge nespremna za preuzimanje odgovornosti na saveznom nivou.

No, koaliranje Zelenih s Unijom CDU/CSU moglo bi se pokazati kao nemoguća misija, i to, prije svega, zbog promjene koja će se dogoditi na vrhu Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Odlučujući izbor na vrhu CDU-a

Izbori za čelo stranke, koji su cijelu prošlu godinu odgađani zbog pandemije koronavirusa, održat će se sredinom januara i tu bi pobjedu moglo odnijeti konzervativno krilo stranke s kandidatom Friedrichom Merzom, političkim protivnikom liberalnog kursa Angele Merkel.

Kao protukandidati su tu još i aktuelni premijer savezne pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija Armin Laschet i stručnjak za vanjsku politiku Norbert Roettgen, ali sva ispitivanja javnog mnijenja daju prednost Merzu, koji ima jaku podršku privrednog krila stranke.

Početkom godine, Merz je ponovo potvrdio da on kao kancelar nikada ne bi učinio ono što je Merkel učinila 2015. godine, pustivši više od milion izbjeglica u zemlju.

Sa Merzom na čelu stranke, svako koaliranje sa Zelenima bilo bi malo vjerovatno.

Kao drugi potencijalni kandidat Unije za mjesto kancelara sve se češće nameće premijer Bavarske i predsjednik CSU-a Markus Soeder.

Obojica političara, i Merz i Soeder, daleko su od liberalnog kursa Angele Merkel, pod kojom bi Zeleni još i mogli zamisliti koaliciju s demokršćanima.

Mukotrpno koaliranje 2017. godine

U svakom slučaju, bez Angele Merkel na čelu demokršćanskog bloka, Uniji će biti teže koalirati sa strankama ljevice.

Već se i formiranje koalicije sa socijaldemokratima nakon izbora 2017. godine pokazalo mukotrpnim.

Uniji bi kao koalicijski partner najviše odgovarala Liberalno-demokratska partija (FDP), koja, međutim, ako se nešto drastično ne promijeni do jeseni, neće imati dovoljno mjesta u Bundestagu da bi omogućila crno-žutu koaliciju.

Izgledi stranaka na parlamentarnim izborima ovisit će i o nekoliko izbora za parlamente u važnim saveznim pokrajinama.

To se, prije svega, odnosi na izbore u Baden-Wuerttembergu u martu.

Ovdje je uspješno na vlasti već pet godina koalicija Zelenih i CDU-a, sa zelenim premijerom Winfriedom Kretschmannom.

U Berlinu CDU "opasno prijeti" SPD-u

O njegovom uspjehu ovisi i pozicija Zelenih u eventualnim pregovorima s demokršćanima nakon saveznih izbora.

Istog dana, 14. marta, održat će se i izbori u susjednoj pokrajini Porajnje-Falačka, gdje vladajućem SPD-u prijeti poraz od CDU-a.

Nakon toga će krajem aprila biti održani ponovljeni izbori u Tirinškoj, a potom slijede izbori za parlament savezne pokrajine Saska-Anhalt početkom juna.

Na jesen slijede izbori u Mecklenburg - Prednjem Pomorju i gradu-saveznoj pokrajini Berlinu.

U Berlinu je već godinama na vlasti lijeva koalicija, sa SPD-om na čelu, ali trenutno u anketama vodi CDU.