Japan se priprema za parlamentarne izbore Gornjeg doma koji bi se trebali održati 20. jula, u trenutku kada zemlja proživljava značajne političke, ekonomske i društvene potrese. Iako ovi izbori naizgled predstavljaju rutinsku obnovu polovine mandata (124 od ukupno 248 mjesta), kontekst je daleko od rutinskog. Ova izborna runda ima potencijal da preoblikuje politički pejzaž zemlje – "i to vrlo brzo, ali i da utječe na geopolitička zbivanja". Gornji dom japanskog parlamenta ima važnu zakonodavnu funkciju, iako njegova moć nije simetrična s Donjim domom, piše Dnevno.hr.

Međutim, s obzirom na to da vladajuća koalicija Liberalno-demokratske stranke (LDP) i budističke stranke Komeito trenutno više nema većinu ni u Donjem domu, rezultati u Gornjem postaju pitanje političkog preživljavanja. Izbori za Gornji dom Japana u julu 2025. stoga nisu samo domaća politička priča. Oni imaju potencijal da oblikuju ne samo unutrašnji razvoj zemlje nego i njenu ulogu na globalnoj sceni. Ako LDP zadrži većinu, očekuje se nastavak dosadašnjih politika – "stabilnost, ali i stagnacija u reformama". Ishiba bi mogao pokušati polako uvoditi promjene poput ustavnih reformi i dodatnih sigurnosnih mjera, "ali bez drastičnih pomaka".

Suprotno tome, gubitak većine otvorio bi vrata fragmentiranoj opoziciji za pregovore o koalicijama, što bi moglo dovesti do nestabilnih vlada i nesigurnosti u donošenju odluka. S obzirom na staru paradigmu japanske politike koja naglašava kontinuitet, "takav scenarij mogao bi iznenaditi i iznutra i izvana". Naposljetku, izbori pokazuju kako Japan balansira između tradicije i modernizacije. Teme poput demografskog pada, useljeničke politike, rodne ravnopravnosti i rada mladih reflektiraju se i na njegov globalni imidž.

Foto: Pixabay ilustracija

Oblikovanje stvarnosti

Japanska sposobnost da se prilagodi "novoj normalnosti" može biti ključna za njegovu meku moć, odnosno sposobnost da utječe na druge zemlje kroz kulturu, tehnologiju i diplomatiju. Premijer Shigeru Ishiba i njegovi rivali bore se za budućnost Japana u vremenu punom izazova i neizvjesnosti. Rezultati izbora neće biti samo odraz trenutnih preferencija nego i "indikatori smjera u kojem će se Japan kretati u idućem desetljeću". Na geopolitičkom planu ovi će izbori signalizirati i saveznicima i protivnicima "koliko je Japan spreman ili sposoban odgovoriti na nove sigurnosne i ekonomske izazove".

Za novinare, analitičare i posmatrače, ovi su izbori "pravo polje za praćenje: politička scena koja se razvija, društvene promjene koje dolaze i pozicija Japana u globalnoj areni – sve to oblikuje našu stvarnost". Ishiba, bivši ministar odbrane i nekoć popularni glas unutar LDP-a, preuzeo je vlast krajem 2024., nakon što je njegov prethodnik Fumio Kishida podnio ostavku uslijed političkih i etičkih skandala. Do kraja 2023. otkriveno je da su članovi moćnih frakcija LDP-a — uključujući Seiwakai (Abeova frakcija), Shisuikai pa čak i Kishidina Kōchikai — prikrivali stotine miliona jena (4 – 6 miliona USD) kao "neprijavljene" prihode iz fondova za političko finansiranje. Ishiba je imao zadatak "konsolidirati redove i vratiti povjerenje javnosti", no u tome nije uspio.

Prema najnovijem istraživanju koje je proveo NHK u junu 2025., "razina podrške vladi iznosi 39%", što je skroman porast u odnosu na rekordno niskih 33% u maju. Reuters izvještava da "92% velikih japanskih kompanija smatra da Ishiba nije dorastao izazovima s kojima se Japan suočava", uključujući inflaciju, pad kupovne moći i demografsku krizu. U razgovoru za Nikkei Asia, anonimni dužnosnik Komeita izjavio je kako "ovo nije obična izborna sezona. Ako ne pređemo prag, pitanje nije hoće li vlada pasti – nego kad".

Foto: Screenshot Youtube, Aron Åkesson

Fiskalne mjere

Posebno je upečatljiv porast cijena hrane – "temeljna roba poput riže poskupjela je za više od 90 posto u odnosu na prošlu godinu", dijelom zbog geopolitičkih poremećaja, dijelom zbog monetarne politike Banke Japana. Vlada je najavila jednokratne subvencije i privremeno smanjenje poreza na osnovne prehrambene proizvode, ali kritičari kažu kako je to "gašenje požara benzinom". U prilog tome ide i anketa Mainichi Shinbuna, u kojoj se "61% ispitanika izjasnilo kako ne vjeruje da će predložene mjere 'imati stvaran učinak na trošak života u sljedećih šest mjeseci'".

Na izborima se biraju 74 člana u većinskim izbornim jedinicama (jedan ili dva mandata po prefekturi) te 50 članova na osnovu nacionalne proporcionalne liste. Za razliku od Donjeg doma, Gornji dom ne može izglasati nepovjerenje vladi, ali ima ključnu ulogu u prihvatanju zakona. Ako stranke koje nisu u vladi preuzmu kontrolu, "mogu spriječiti donošenje budžeta, penzijske reforme i ključnih fiskalnih mjera". U političkoj teoriji Japana postoji termin koji se sve češće spominje u analizama – nejire kokkai, "uvrnuti parlament". Taj se izraz koristi kada jedna stranka ili koalicija kontrolira Donji dom, a opozicija Gornji. Ishiba bi mogao postati tek najnovija žrtva te konfiguracije, "ako izbori ne završe u korist LDP-a". Na kocki nije samo politička stabilnost – "ulog su i međunarodni odnosi, sigurnosna saradnja sa SAD-om, reforma penzionog sistema te strategija digitalizacije koja je dosad doživjela više PR nego realnih rezultata".

Japanski Gornji dom (Sangiin) nije specifičan samo po svojim ovlastima nego i po načinu na koji se bira. Ovi izbori nisu parlamentarni spektakl u američkom stilu, već "tiha, tehnički komplikovana bitka", koja se često odlučuje u ruralnim okruzima koje urbani birači jedva prepoznaju. "I upravo su zato zanimljivi". Gornji dom ima ukupno 248 zastupnika, od čega se 124 mjesta bira svake tri godine (mandat traje šest godina). Ova je godina "redovna", što znači da se obnavlja tačno pola zastupničkih mjesta.

Dvostruki glasovi

Od ta 124 mjesta, 74 se biraju u 45 izbornih okruga, većinom su to prefekture (ili skupine prefektura), koristeći većinski sistem: jedan ili dva mandata po okrugu. Ostalih 50 mjesta bira se proporcionalno na nacionalnom nivou, putem stranačkih lista i glasova koje dobijaju pojedini kandidati unutar njih. Važno je znati da Japan koristi sistem dvostrukih glasova pa "birači daju jedan glas za kandidata iz svoje prefekture, a drugi za preferiranog kandidata ili stranku na nacionalnoj listi".

Od ukupno 45 izbornih okruga, čak su 32 takozvani jednočlani okruzi – u njima se bira samo jedan zastupnik. To su često ruralna ili manje naseljena područja u kojima pojedinačni rezultati mogu odlučiti cijeli izborni ciklus. Oni su posebno važni jer je u njima "vrlo teško predvidjeti ishod, odnosno, svaki glas vrijedi više". Stranke često ulaze u "nacionalne paktove" o nenapadanju kako ne bi cijepale opozicione glasove. LDP je tradicionalno jak u ruralnim sredinama, ali "ondje i demografija igra važnu ulogu – mladi odlaze, a stariji su sve manje lojalni". Na prethodnim izborima 2022., opozicione stranke su u 11 od 32 jednočlana okruga pobijedile dogovorom o zajedničkom kandidatu. Ove godine, "barem zasad, takvih dogovora ima manje, što bi moglo ići u prilog LDP-u". Na proporcionalnoj nacionalnoj listi, pak, birači mogu glasati za stranku ili za pojedinog kandidata s liste. "Ovo je posebno zanimljivo jer se ne biraju samo stranke nego i lica".

Tu se vodi "tiha bitka". Stranke se međusobno natječu za ukupan broj glasova. Na listama se pak kandidati bore za bolju poziciju "preferencijskim" glasovima – "što često stvara unutrašnje tenzije". Zato se mnogi istaknuti kandidati – bivši ministri, novinari, sportaši, pa čak i "jutjuberi", natječu upravo putem nacionalne liste. Manje stranke, poput Japanske inovacijske stranke (Ishin no Kai), nadaju se "iskoristiti nacionalnu listu kako bi probile prag prepoznatljivosti". Istovremeno, nezavisni kandidati u ruralnim okruzima često uspijevaju "ako imaju lokalni pedigre", pa su u njima bivši guverneri, ljekari i profesori.

(Foto: imago images/Gonzales Photo)

Nepredvidiv sistem

Ova "mješavina sistema" čini japanske izbore "nevjerovatno nepredvidivima: stranka može dobiti visok nacionalni rejting, ali pasti u jednočlanim okruzima i obrnuto". Ako opozicija uspije u samo deset dodatnih jednočlanih okruga i dobije nešto na listi – "mogla bi okrenuti većinu. A to znači politički šah-mat Ishibi". Japanska politička scena u 2025. djeluje kao "partija šaha na tri table istovremeno: tradicionalna vladina koalicija, fragmentirana, ali ambiciozna opozicija, te niz novih i manjih političkih pokreta koji vrebaju svoje prilike".

Premijer Ishiba, lider Liberalno-demokratske stranke (LDP), došao je na vlast s "aureolom poštenja i integriteta" nakon političkog pada Fumija Kishide. Njegova vojna i odbrambena retorika "dobro sjeda konzervativnom biračkom tijelu" – posebno u kontekstu jačanja kineske mornarice u Istočnom kineskom moru i stalnih sjevernokorejskih raketnih testova. No njegova se vlada od početka "bori s niskim rejtingom i nedostatkom harizme". Ishibina popularnost trenutno oscilira između 30 i 40 posto, a "mnogi ga u vlastitoj stranci vide kao prijelaznu figuru". Prema analizi koju je objavio Asahi Shimbun, "više od trećine LDP-ovih zastupnika 'privatno sumnja da će Ishiba doživjeti kraj mandata'". Njegova je prednost to što LDP, uprkos svemu, "ostaje najorganizovanija politička snaga u Japanu", s dubokim strukturama u ruralnim okruzima i jakim poslovnim vezama.

Članove Japanske inovacijske stranke (Ishin no Kai) smatra se "nacionalistima s urbanim pedigreom". Ta stranka, sa sjedištem u Osaki, trenutno je "najbrže rastuća politička snaga u zemlji". Njihova kombinacija ekonomskog liberalizma i društvenog konzervativizma "apelira na srednju klasu i mlade profesionalce". Zalažu se za reformu državne uprave, strožu fiskalnu disciplinu, izmjene Ustava, uključujući član 9 (demilitarizacija)…

Ključne regije

Ishin trenutno drži 16 mjesta u Gornjem domu, ali ankete sugeriraju da bi "mogli premašiti 25 ako dobro iskoriste proporcionalne liste i usmjere kampanju u urbane regije". Ustavnodemokratska stranka Japana (CDP) tradicionalna je ljevica u novom ruhu. CDP je glavna opoziciona stranka lijevog centra, no "dugo ih prati dojam neefikasnosti". Njihov lider Kenta Izumi "ima problema s jasnoćom poruka i dosljednošću", što je istaknuto u nedavnoj debati, "gdje nije znao odgovoriti koliko će koštati najavljena 'zelena reforma'".

Ipak, njihova strategija za 2025. fokusirana je na socioekonomsku nepravdu, posebice u kontekstu rasta cijena osnovnih namirnica, stagnacije plaća i demografskog sloma. "Njihova je najveća šansa u uspješnom postizbornom koaliranju". Sami teško mogu dohvatiti većinu, "ali mogu postati jezgra anti-LDP saveza". Komeito tako ostaje oslabljen, ali ključan saveznik vlasti. Ova budistička stranka, tradicionalni partner LDP-a, "ima disciplinirano biračko tijelo koje je godinama činilo razliku u tijesnim izbornim okruzima". Međutim, "unutarstranačke tenzije i razočaranje dijela glasača njihovom 'bespogovornom vjernošću LDP-u' počinju erodirati njihovu bazu". Izgubi li LDP većinu u Gornjem domu, "Komeito bi se mogao pokušati repozicionirati, čak i s opozicijom, kako bi sačuvao politički utjecaj".

Tu su i manje stranke. Zeleni Japan, Socijalni demokrati, stranka Reiwa Shinsengumi, pa čak i poneki nezavisni kandidati – "svi oni ciljaju na proporcionalnu listu, nadajući se da će preći prag i dobiti minimalnu zastupljenost". Njihov utjecaj u donošenju zakona može biti "disproporcionalno velik u situaciji 'uvrnutog parlamenta'", gdje nijedna velika stranka nema jasnu većinu.

foto: pixabay

Tiha ucjena

U ovom trenutku LDP i Ishiba "imaju najbolju infrastrukturu, ali ne i energiju". Ishin no Kai ima zamah, CDP potencijal za koalicije, a Komeito "snagu tihe ucjene". Ulog su više od 124 mjesta, "a ishod politička arhitektura Japana do kraja desetljeća". Naime, izbori u Japanu nisu samo borba za mandate nego i "borba za definiranje smjera zemlje u godinama koje dolaze". Kampanja za Gornji dom 2025. fokusira se na četiri glavna stupa: "ekonomsku krizu, sigurnosne izazove, ustavne reforme i društvene promjene koje će oblikovati takozvanu novu normalnost".

Svaka od tih tema ne samo da pokreće političke debate nego i "duboko dira u svakodnevicu japanskog čovjeka". Ekonomija je nezaobilazan faktor i glavna briga birača. Nakon desetljeća stagnacije, deflacije i društvenih promjena, Japan se suočava s novim izazovima. Inflacija od gotovo tri posto godišnje – "dok je u globalu relativno visoka, za Japan je svojevrsni šok jer je desetljećima zemlja bila blizu nule ili u deflaciji". Posebno su osjetljive cijene hrane i energije. Riža, simbol japanske kulture i prehrane, "poskupjela je za oko 90 posto u godini dana", a troškovi plina i električne energije dosežu rekorde.

To se odražava na kupovnu moć porodica koje već osjećaju pritisak zbog stagnirajućih plaća i porasta životnih troškova. Vladu se kritizira zbog "sporog reagiranja i nedostatka efikasnih mjera za pomoć ranjivim grupama". Iako se unutar LDP-a raspravlja o "Abenomici 3.0" – nazvanoj po bivšem premijeru Shinzu Abeu, čiji je ekonomski model bio kombinacija monetarne ekspanzije i fiskalnih poticaja – "konzervativni otpor usporava odlučne korake". Vlada insistira na "uravnoteženom rastu", što često znači "odgađanje hitnih reformi". Sigurnost je tema koja se posljednjih godina "izdiže na vrh agende".

Nisu efikasni

Član 9 japanskog Ustava koji zabranjuje rat i održavanje oružanih snaga osim u svrhu samoodbrane "pod stalnim je pritiskom za reviziju". Premijer Ishiba i LDP zalažu se za izmjene koje bi omogućile "jaču vojnu prisutnost i potencijalni angažman u međunarodnim misijama", što je kontroverzna tema u japanskom društvu, osobito zbog Drugog svjetskog rata i američke sigurnosne zaštite. Nasuprot tome, opozicija, predvođena CDP-om i dijelom Ishina, "zagovara očuvanje statusa quo ili opreznije promjene". Ishin no Kai ima pomiješan stav, ali "blago naginje jačanju odbrane". Ova tema posebno je važna među mlađim biračima, "koji su često podijeljeni između osjećaja sigurnosti i pacifističkih vrijednosti".

Demografska kriza i promjene u radu također su u fokusu. Japan je zemlja s "jednim od najstarijih stanovništva na svijetu i stopom nataliteta ispod 1,3 djeteta po ženi". Povećana useljenička politika, nekada nepojmljiva, "sada je nužnost, ali i društveni izazov". Rad od kuće, digitalizacija javnih usluga i rastuća svijest o mentalnom zdravlju dio su takozvane "nove normalnosti". Opozicija pokušava "kapitalizirati nezadovoljstvo birokratskim zastojima i nedostatkom modernizacije".

Ove četiri teme nisu samo izborni slogani nego "jezgra sukoba i potencijalnih strukturnih promjena za Japan". Izbori 2025. mogu značiti "nastavak stare paradigme ili početak nove ere". Na kraju, glasovi će odlučiti "ne samo o parlamentu nego i o identitetu japanskog društva". Dok kampanja za izbore u Japanu 2025. lagano ulazi u završnu fazu, "fokus medija, političkih analitičara i javnosti usmjeren je na rezultate brojnih anketa". Te su brojke važne jer, "iako ne garantiraju konačni ishod, daju uvid u raspoloženje birača i potencijalne strateške pomake koje će stranke morati napraviti".