Kao razlog za ovaj prijedlog navode da postojeći Spomen-kompleks na Vracama “ni na koji način ne simbolizuje istinu o masovnom stradanju srpskog naroda u to vrijeme u gradu na Miljacki”.

Ljubiša Ćosić, novoizabrani gradonačelnik Istočnog Sarajeva (SNSD), rekao je za ovaj beogradski medij da će ta inicijativa, bez ikakve dileme, dobiti podršku svih gradskih i republičkih institucija, kao i institucija opštine Istočno Novo Sarajevo, na čijoj teritoriji se nalazi dio postojećeg spomen-kompleksa.

Politika navodi da bi takav projekt bio “odgovor sarajevskim vlastima koje ne dozvoljavaju podizanje spomenika ni na najvećim srpskim stratištima u Sarajevu” navodeći primjere Dobrovoljačke ulice i jame Kazani.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović rekao je za “Politiku” da bi se u okviru novoizgrađenog spomen-kompleksa, praktično, nalazila tri spomenika.

Radanović navodi da bi prvi sadržavao imena sarajevskih Srba i Jevreja ubijenih tokom Drugog svjetskog rata (“kao dokaz da su pripadnici ta dva naroda bili najveći stradalnici), drugi bi bio posvećen sarajevskim Srbima stradalim u posljednjem ratu, a treći nazivima sarajevskih ulica iz kojih su, kako kaže Radanović, poslijeratne sarajevske vlasti protjerale srpski prefiks.

Da se nesumnjivo radi o još jednoj igri iz SNSD-ove i Dodikove kuhinje, potvrđuje i sama činjenica da je ovu vijest prva objavila beogradska “Politika”. Nije to prvi put da vlastodršci u siromašnijem bh. entitetu koriste ovaj medij pod kontrolom Aleksandra Vučića, za plasiranje spin vijesti. Tekst iz beogradske “Politike” je, naravno, ubrzo prenio i portal javnog servisa RTRS.

Prema svemu sudeći, radi se o jeftinom pokušaju Dodikovih “spin majstora” da u jeku velikih afera i teških političkih poraza nametne novu temu koja će zaokupirati domaću javnost. No, ipak, razmotrimo je li uopće moguće provesti takav jedan projekt ako zaista postoji. 

Za sada su se o ovoj temi u Sarajevu oglasili samo portali "NAP" i “Stav”. U autorskom tekstu Rasim Belko je poručio: “Srbi napadaju Vraca, vrijeme je za odbranu svim sredstvima!” Portal “Stav” je ovu vijest okarakterisao kao skandaloznu i primijetio da bi bilo ironično da se “srpska Vraca” nalaze u ulici nazvanoj po četničkom vojvodi Momčilu Đujiću, što, zapravo, nije tačno s obzirom na to da se Spomen-park Vrace proteže duž ulice Vojvode Radomira Putnika.

U tekstu “Politike” tek se usputno navodi i da je Spomen-park Vrace proglašen nacionalnim spomenikom BiH. I tu, zapravo, dolazimo do suštine.

Odlukom Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika iz 2005. godine u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik, Spomen-park Vraca u Sarajevu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na nacionalni spomenik se, kako piše u odluci, primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, a koja je ustanovljena u skladu s Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Položaj entitetske linije na području Spomen-parka Vraca (Foto: Gooele Map / Screenshot)

U odluci o proglašenju Spomen-parka Vraca u tački 5 stoji sljedeće: „Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik  ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju“, a ova tačka se odnosi na zone I i II (zaštitni pojas širine 300 m od granica I zone zaštite).

U tački 8. ove odluke stoji sljedeće: „Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne“. Drugim riječima, nepoštivanje odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika značilo bi i nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma (jer je Komsija ustanovljena u skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma), a o tome očigledno nisu vodili računa u SNSD-u. Drugim riječima, u SNSD-u se grdno varaju ukoliko misle, kao njihov stranački kolega i novoizabrani gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, da će za izgradnju biti dovoljna podrška "republičkih institucija i institucija opštine Istočno Novo Sarajevo".

O kakvoj se nakaradnoj ideji radi, govore i izneseni stavovi da se spomenik „raspada pred očima Sarajlija” i da je to „sramota za Valterovo Sarajevo”, bez spominjanja utvrđenih činjenica, koje se navode i u odluci Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, da su Vraca služila kao mjesto odakle je grad Sarajevo gađan iz teškog topovskog naoružanja i snajpera tokom posljednjeg rata, a kompleks devastiran od istih ili sličnih onima koji sada osmišljavaju ovakve „projekte“.

(SB)