Trojica čelnika obratili su se novinarima nakon sastanka održanog u Kremlju, a koji je trajao skoro četiri sata.

Putin je izjavio da su odredbe iz sporazuma sklopljenog 10. novembra prošle godine u vezi sa Nagorno-Karabahom generalno ispunjene i skrenuo je pažnju na činjenicu da ruske vojne jedinice, koje se privremeno nalaze u regionu, uspješno ispunjavaju svoje dužnosti.

Istakavši da je današnji sastanak važan i koristan, Putin je kazao da je potpisana zajednička deklaracija za razvoj ekonomskih veza i projekata vezanih za infrastrukturu u Nagorno-Karabahu.

"Potpisali smo zajedničku deklaraciju o koracima potrebnim za izgradnju ekonomskih veza i razvoj projekata povezanih s infrastrukturom u toj regiji. U tu svrhu bit će formirana radna grupa kojom će predsjedavati zamjenici premijera Rusije, Armenije i Azerbejdžana", rekao je Putin.

Naglasio je da će, u tom kontekstu, za kratko vrijeme biti pripremljen plan za razvoj infrastrukture i ekonomije u regiji, dodajući da će postignuti sporazumi biti korisni za narode Azerbejdžana i Armenije, cijeli region Nagorno-Karabaha i za Rusiju.

Aliyev je izjavio da je današnji sastanak važan kako bi se realizovao siguran razvoj cijele regije.

Podsjetivši da su prošla dva mjeseca od prekida vatre, Aliyev je naglasio važnost deklaracije potpisane između Rusije, Azerbejdžana i Armenije o ekonomskoj situaciji i infrastrukturi u regionu.

"Deklaracija potpisana danas pokazuje naše uvjerenje u rješavanje krize, jer je jedna klauzula sporazuma o prekidu vatre imala za cilj uklanjanje barijera u prometnim vezama. Ovo pitanje može ubrzati razvoj regije i ojačati njegovu sigurnost", rekao je Aliyev.

Naglasio je da je otvaranje saobraćajnih veza u interesu naroda Azerbejdžana, Armenije, Rusije i susjednih zemalja, dodajući da je siguran da će i susjedne države učestvovati u procesu uspostavljanja saobraćajnih veza, te da bi trebalo nastaviti s koracima u pronalaženju oblasti koje će dati brze i efikasne rezultate.

Istakao je također da se sporazum od 10. novembra efikasno provodi.

"Većina tački sporazuma je realizovana. Ruske mirovne snage efikasno obavljaju svoje dužnosti. Osim manjih incidenata, tokom dva mjeseca nije bilo razloga za zabrinutost. To nam jača uvjerenje da su sukobi oko Nagorno-Karabaha ostali u prošlosti. Moramo razmišljati o budućnosti. Kao susjedi, moramo razmišljati o tome kako bismo trebali živjeti zajedno, kako možemo povećati napore za uklanjanje prepreka našim prometnim vezama i povećati regionalnu stabilnost i sigurnost", kazao je Aliyev.

Pashinyan je izjavio da sporovi u Nagorno-Karabahu još uvijek nisu riješeni te da bi mnogi problemi trebali biti riješeni.

Istakao je da je pitanje statusa Nagorno-Karabaha jedan od neriješenih problema, dodajući da će Armenija nastaviti pregovarati o tim pitanjima s Minsk grupom pri Organizaciji za saradnju i sigurnost u Evropi (OSCE).

Naglasio je da pitanje razmjene ratnih zarobljenika nije riješeno na današnjem sastanku te kazao da član 8. iz sporazuma o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu nije u potpunosti proveden.

Na kraju je istakao da je zajednička deklaracija Rusije, Azerbejdžana i Armenije o razvoju projekata vezanih za ekonomiju i infrastrukturu u Nagorno-Karabahu vrlo važna.

"Dogovor koji smo postigli ovom deklaracijom promijenit će ekonomsku perspektivu i izglede naše regije. Deklaracija potpisana danas pružit će više garancija u Karabahu i po pitanju sigurnosti. Naravno, spremni smo raditi konstruktivno. Nažalost, nije moguće riješiti sve probleme jednim sastankom. Nastavit ćemo raditi na tome", kazao je Pashinyan.

Da je Pashinyan nezadovoljan svime što se dešavalo od početka sukoba u Nagodno Karabahu pa i današnjim razgovorima, najbolje odražava fotografija koju je objavila press služba Vlade Armenije.

Aliyev i Pashinyan (Foto: Agencije)

Nakon zajedničke izjave, Putin je održao odvoje bilateralne sastanke s Aliyevom i Pashinyanom.

Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.

Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke armenskim snagama te osloboditi nekoliko gradova i više od 300 naseljenih mjesta.

Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama. Ruske i turske mirovne snage će biti uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.