ISTRAŽIVANJE "SB-a", DŽABA VUČIĆ OTVARA TURSKI TOK: EU poručuje da će na zapadni Balkan dovesti gas IZ OVE DRŽAVE...

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheliyi putem Twittera prvi put javno izjavio je kako je želja Evropske unije da se gas preko Transjadranskog gasovoda dovede na zapadni Balkan.

  • Vijesti

  • 11. Jan. 2021  12. Jan. 2021

  • 1

Piše: Darko Omeragić

Dok smo sa zanimanjem pratili tokove ruskog plina do Bosne i Hercegovine ispod radara nam se provuklo nekoliko bitnih informacija. Jedna od njih je da je 6. januara proradio Transjadranski plinovod (TAP) kojim se azerbejdžanski gas preko Turske, Bugarske, Grčke i Albanije dovodi u Italiju. Druga vrlo bitna vijest je da je evropski komesar za proširenje Oliver Varheliyi putem Twittera prvi put javno izjavio kako je želja Evropske unije da se gas preko ovog gasovoda dovede i na zapadni Balkan.

U svjetlu trenutne geopolitičke situacije Varheliyijeva i želja Evropske unije mogla bi biti ispunjena za svega nekoliko godina jer sve spremno za formiranje IAP kompanije (Plinacro – HR, BH Gas – BiH, Montenegro Bonus – CG i Albgaz – AL). Formiranje ove kompanije je važno jer će ona biti zadužena za izgradnju i održavanje jadransko-jonskog gasovoda kojim bi azerbejdžanski gas iz Albanije, preko Crne Gore trebao stizati do BiH i Hrvatske.

Druga važna vijest je da je FBiH napravila nekoliko važnih koraka do izgradnje južne interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi se tečni američki plin dopremao sa LNG terminala na Krku (u koji je prije nekoliko dana stigao prvi brod s američkim gasom op.a.) do srednje Bosne, čime bi konačno prestala ovisnosti naše zemlje o ruskom gasu koji će se od marta do BiH najvjerovatnije dopremati putem Turskog, odnosno Balkanskog toka. Važan korak ka konačnom početku izgradnje južne interkonekcije FBiH će napraviti kada Dom naroda Parlamenta FBiH, nakon što je to ranije učinio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, usvoji Nacrt zakona o južnoj interkonekciji, odnosno gasovodu kojim će gas od Splita preko Posušja stići do Travnika i Zenice. Time će se otvoriti vrata za završetak teške bh. ovisnosti o ruskom gasu i to će biti kraj priče o uticaju Rusije na ove prostore, barem kada govorimo o ovom važnom energentu.

POJAČAVANJE SANKCIJA

„Projekat IAP je ušao u projekat Evropske komisije za razvoj zapadnog Balkana koji je vrijedan devet milijardi eura. Uz IAP u ovaj projekat je ušla i južna interkonekcija“, rekao je izvor Slobodne Bosne.

Istovremeno dok Sjedinjene Američke Države, prema našim saznanjima, pripremaju još žešće sankcije za one koje učestvuju u izgradnji Sjevernog toka 2 kojim se ruski plin preko Baltičkog mora doprema do Njemačke predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prije nekoliko dana slavodobitno i u cik zore otvorio Turski tok, odnosno gasovod kojim se ruski gas u Srbiju doprema iz Rusije, uz zaobilaženje Ukrajine. Paralelno s ovim u BiH se pred kraj prošle godine pojavila informacija da će ruski gas od sada u BiH stizati Turskim tokom. Međutim, nakon protestne note bh. ministrice vanjskih poslova Bisere Turković iz Gazproma su odgovorili da će ruski gas u BiH i dalje stizati preko Ukrajine i to barem do 1. marta:

„Rusija nije još u potpunosti zaobišla Ukrajinu koja je obavezna da do 2024. godine transportuje po 40 milijardi kubika gasa godišnje. Rusija nakon 2024. više nema obavezu da gas isporučuje preko Ukrajine. Ipak, i ako se produži ugovor Rusije i Ukrajine to će biti na deset do 15 milijardi kubika gasa godišnje tako da će Ukrajina po pitanju transporta ruskog gasa postati beznačajna zemlja, a nekada je transportovala i po 120 milijardi kubika. Ostavili su ih bez Krima, a sada će ostati i bez transporta gasa, a Ukrajina već ne kupuje gas direktno od Gazproma nego preko posredničkih firmi iz Njemačke i Mađarske koje im ruski gas dodatno naplaćuju“, kazao nam je naš izvor.

Zanimljivo je, također, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dio gasovoda Turski tok koji prolazi kroz Srbiju otvorio 1. januara, kako napisaše kolege sa portala Peščanik, po mrklom mraku u šest ujutro – iako gasovod nije spreman za upotrebu zbog činjenice da se na njega nije priključila Mađarska, a da je Bugarska koja je, također, na ovoj cijevi počela da kupuje azerbejdžanski gas, čime je drastično smanjila svoju ovisnost o ruskom gasu s obzirom na to da je njena potrošnja 2,5 milijarde kubika, od čega će milijardu kubika stići iz Azerbejdžana. Osim ovoga, Bugarska je uložila novac u gasni terminal sa Grčkom koji će početi s radom 2023. i preko kojeg će moći uvoziti oko pet milijardi kubika azerbejdžanskog gasa, čime bi ova zemlja diverzificirala svoje izvore snabdijevanja. Ova činjenica stavlja veliki upitnik nad isplativošću Turskog toka, ali ni to nije spriječilo Vučića da u ranu zoru i „na silu“ otvori gasovod bez izgrađenih kompresorskih stanica u Bugarskoj i Srbiji.   

„U ovoj priči je bitno i to da je Turska drastično smanjila uvoz gasa iz Rusije i što je još bitnije pronašla je jedno gasno polje s kojeg može namiriti sve svoje potrebe u narednih osam godina. Ovo gasno polje bi moglo profunkcionisati za godinu-dvije i tada će Turska biti u situaciji da osam godina ne mora ni od koga kupiti gas tako da južna ruta Turskog toka, odnosno Balkanskog toka bez Mađarske u potpunosti, dijela Bugarske i Turske može biti vrlo upitna po pitanju povrata uloženog novca i kredita za izgradnju gasovoda“, kazao nam je naš izvor.

KOLIKO KOŠTA LJUBAV PREMA RUSIJI?

Upravo zbog ovoga i kolege sa Peščanika su se upitale čemu se raduje i nada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Mediji u Srbiji nisu dobili informaciju o tome koliko će Srbiju koštati ruski gas koji stiže preko Turskog toka, koliki su krediti, kada su uzeti i od koga, s kojom kamatom i slične „sitnice“. Posebno je zabrinutost u dijelu medija koji nisu pod Vučićevom kontrolom izazvalo pitanje kada će se isplatiti srbijanska investicija u gasovod Turski tok u vrijednosti od 1,7 milijardi eura, a posebno ako se u obzir uzme činjenica da će on bez Mađarske, Bugarske i Turske biti neisplativ. Najpresudnija u svemu će biti odluka Viktora Orbana jer Mađarska troši skoro devet milijardi kubika gasa godišnje. Ako se ova zemlja spoji na Turski tok on će se „popuniti“, a ako do toga ne dođe onda je isplativost Turskog toka vrlo upitna.

„Da li će se Mađarska odlučiti za Turski tok zavisi i od američkih sankcija. Još žešće sankcije su pripremljene i samo je pitanje da li će ih potpisati odlazeći predsjednik SAD Trump ili izabrani predsjednik Biden. Prema nekim informacijama, riječ je o sankcijama koje bi mogle „ubiti“ sve ruske gasovode prema Evropi upravo da bi se smanjila ovisnost o ruskom gasu. Sve ide ka tome da su Evropa, a pogotovo SAD prepoznali da Rusija sa Sjevernim tokom 2 i Turskim gasovodom pokušava da upravlja procesima u Evropi“, kaže naš izvor.

Gdje je u svemu ovome BiH? Naša zemlja do 2023. ima ugovor o isporuci ruskog gasa sa Mađarskom na primopredajnoj tački Beregovo (granica Ukrajine i Mađarske) i nama je u interesu da tu i ostanemo kako ne bismo plaćali penale. Kako je potvrđeno Slobodnoj Bosni, strateški cilj Bosne i Hercegovine je da se krajem 2024. u rad pusti južna interkonekcija čime će biti završena ovisnost o ruskom gasu, a kada se izgradi i IAP (Jadransko-jonski gasovod) gas će u BiH stizati iz tri izvora – američkog, ruskog i azerbejdžanskog.

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...