"Poput Belgije, BiH nikad neće biti država kojom se može 'vladati' odozgo. Bošnjaci, od kojih se većina definiraju kao muslimani, čine većinu u Bosni s dobrih pedeset posto stanovništva. Gotovo trećina stanovništva su Srbi, oko 15 posto Hrvati, jedni pravoslavci, a drugi katolici. Pokušaji potiranja tih identiteta već su jednom propali Habsburgovcima, kao i titoistima. Zanesenjačke predodžbe o 'jedinstvenoj bosanskoj naciji' i centraliziranoj državi jednako su nerealne kao i očekivanja da bi se narodi Europe u dogledno vrijeme mogli stopiti u jednu europsku naciju", ustvrdio je Michael Martens u svojoj analizi za FAZ.

Martensov tekst je imao veliki odjek u medijima pod kontrolom HDZ-a koji su ga svi odreda prenijeli, a zaključak njegovog teksta izazvao je ozbiljne polemike među analitičarima na društvenoj mreži Twitter:

"Onaj ko opominje Srbe i Hrvate da poštuju teritorijalnu cjelovitost Bosne, a sam dovodi u pitanje ustavno uređenje (probosanske stranke, op. SB), igra se vatrom. Stabilizirajući bosanski federalizam i ustavna prava veta Srba i Hrvata neki zabacuju kao nepoželjni preživjeli učinak mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojega treba prevladati. Poteže se čak i kvalifikacija o 'tiraniji manjine'. Međutim, federalizam i decentralizirane strukture upravo su protivnost tiraniji, što se može vidjeti iz mnogih europskih primjera. Europsko 'jedinstvo u različitosti' mora ostati rješenje i u Bosni. Ta različitost već cijeli jedan naraštaj održava mir u Bosni. Ko se odrekne tog konsenzusa, stvarno će dovesti tu zemlju u opasnost", zaključio je Martens.

Upravo je tvrdnja o federalizmu i decentraliziranoj strukturi izazvala oprečne reakcije. Na pisanje Martensa reagovao je Jasmin Mujanović, profesor politologije na Elon univerzitetu u Sjevernoj Karolini. Mujanović je, replicirajući na Martensov članak, istaknuo da Bosna i Hercegovina nije federalna država. Da je BiH federalna država, smatra i Florian Bieber, austrijski politolog, historičar i stučnjak za Balkan.

Mujanović je konstatovao da su ustavne reforme normalan dio demokratske politike te tvrdnja da reforme Ustava nisu opcija za BiH je samo "nošenje vode" za nacionalističke oligarhe.

"BiH je sui generis država i Ustav je ne definiše kao federalni sistem. Nema simetrije u podjeli ovlasti između konstitutivnih upravnih regija države", istaknuo je Mujanović.

Bieber se nije složio s tvrdnjom da je BiH sui generis država. "Federalni sistem je definiran institucionalnom stvarnošću, a ne načinom na koji to Ustav definira. Po toj logici, Švicarska je konfederacija – što nije. To je disfunkcionalan federalni sistem, ali je BiH federalna država", smatra Bieber, a u svojim stavovima se poziva na knjigu Soeren Keil - "Multinational Federalism in Bosnia and Herzegovina" ("Multinacionalni federalizam u BiH").

Mujanović je odbacio ovaj argument kao nerelevantan s obzirom na to da autor knjige, kako kaže, "uzima definiciju federalizma koji odgovara slučaju" te kao protuargument navodi primjer Velike Britanije. "Ako ćemo odbaciti Ustav u potpunosti, onda je Velika Britanija federalna država", napisao je Mujanović.

Bieber je ostao pri svojim stavovima, odgovorajući da je "Bosna federacija, i da ne vidi ništa u Ustavu BiH što kontradiktira toj interpretaciji".

Naknadno se u raspravu sa Mujanovićem uključio i sam autor navedenog teksta Michael Martens, ali ona nije otišla u pravom smjeru.

Martens je istaknuo da nije protiv reforme Ustava BiH ukoliko to izabrani predstavnici žele te naglasio da se njegov komentar iz članka o "igranju s vatrom" odnosi na zahtjeve onih koji žele više od podrške Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, navodeći primjer izvještaja nevladine organizacije "Wilson Center" iz Washingtona pod nazivom "Popravljanje Daytona: Novi dogovor za Bosnu i Hercegovinu".

(SB)