HRVATSKI MEDIJI SE ČUDOM ČUDE: Šta stoji iza toga, je li BiH našla dobitnu kombinaciju?"

Trend pada doista se na prvi pogled može činiti kao misterija, jer se mjere u BiH ne doimaju strogima, naročito zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No, to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno, jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.

  • Regija

  • 14. Jan. 2021  15. Jan. 2021

  • 1

Piše: Nenad Jarić Dauenahuer

Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih u BiH posljednjih tjedana padaju unatoč tome što se neke od epidemioloških restrikcija u toj susjednoj zemlji doimaju blagima.

Kako pokazuje stranica Our World in Data (dolje), broj novozaraženih u BiH pao je s 1612, koliko ih je bilo 6. studenog, na 468, koliko ih je zabilježeno 13. siječnja.

Broj umrlih je, očekivano, počeo padati nešto kasnije. Od najvišeg broja od 59 umrlih u jednom danu 17. studenog, do 13. siječnja pao je na 27 (grafikon sasvim dolje).

Hrvatski su mediji pad u BiH predstavili kao svojevrsno čudo u zemlji u kojoj su mjere blage, a i te blage se slabo poštuju.

Trend pada doista se na prvi pogled može činiti kao misterij jer se mjere u BiH ne doimaju strogima, osobito zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.

U BiH su neke mjere na snazi duže nego u Hrvatskoj

Prije svega, treba istaknuti da nisu posvuda u BiH sve vrijeme na snazi identične mjere. Postoje neke razlike između Federacije i Republike Srpske, ali i među kantonima. No ipak, neka slika može se dobiti iz uvida u tempo uvođenja određenih važnih mjera.  

Primjerice, u Federaciji BiH je još 10. studenog uveden policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati. To u praksi znači da su druženja po kućama do kasnih sati jako otežana te da se kafići i restorani prazne koji sat prije 23 sata. Osim toga, stanovnici gradova poput Sarajeva svjedoče da su ugostiteljski objekti uglavnom poluprazni čak i tijekom dana. Neki ekskluzivniji, kako bi privukli goste, osigurali su svojevrsne šatore, koji se popularno nazivaju igluima, kako bi ljudi pod njima mogli biti izolirani od ostalih.

Također, u BiH je obavezno nošenje maski i na otvorenom i u zatvorenom. Kanton Sarajevo uveo je obavezno nošenje maski na otvorenom još 15. listopada, a na teritoriju Federacije BiH ta je mjera uvedena 26. listopada.

Škole po posebnim mjerama

Škole u BiH od početka školske godine rade po posebnim mjerama. Kanton Sarajevo od početka ima kombiniranu nastavu. Djeca od 1. do 5. razreda idu u školu u dvije grupe naizmjenično – razredi se podijele na pola pa jedan tjedan pola razreda ide u školu, dok druga polovica nastavu prati online. Sljedeći tjedan se zamijene. Osnovnoškolci od 5. do 9. razreda i učenici srednjih škola nastavu cijelo vrijeme prate online. Školski sat traje 30 minuta, nema odmora i svi nose maske. U nekim kantonima svi idu u škole, no također uz skraćene satove, bez odmora i s maskama. Osim toga, u BiH su sve škole u tjednu nakon održavanja izbora, 15. studenog, prešle na online nastavu kako bi se mogle dezinficirati nakon izbora koji su se održali u njima. Konačno, zimski odmor za školarce ove je godine počeo 24. prosinca i trajat će do 18. siječnja.

10. studenog poslovnim subjektima naloženo je da reorganiziraju rad svojih zaposlenika, tako što će „reorganizirati radno vrijeme na mjestima gdje nije moguće poštovati distancu od dva metra među zaposlenima, organizirati rad u smjenama ili od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese“. Stručnjaci smatraju da je ta mjera bila važna jer se virus u značajnoj mjeri širio u poduzećima.

Okupljanja ograničena još 10. studenog

Još 10. studenog u BiH su ograničena okupljanja na najviše 30 ljudi, što vrijedi za sve vrste skupova, od obiteljskih do vjerskih.

Krizni stožer je naredbom dozvolio kantonalnim stožerima da uvedu i restriktivnije ili drugačije mjere u skladu s procjenom epidemiološke situacije u svakom od 10 kantona u FBiH. Posebno je neujednačen rad škola po kantonima, no neki su povremeno uvodili strože mjere, osobito kada je riječ o okupljanjima na svadbama i sl.

Konačno, BiH je vjerojatno u nekoj mjeri profitirala i od ograničenja kretanja u Hrvatskoj koje je uvedeno prije blagdana. Ono je moglo smanjiti prekograničnu transmisiju virusa.

Preporuke Kriznog stožera

Uz navedene propisane mjere, Krizni stožer je stanovništvu uputio i neke ozbiljne preporuke.

Primjerice, 10. studenog stanovništvu Federacije preporučeno je da izbjegava javna i privatna okupljanja i ograniči svoja kretanja, a osobama starije životne dobi da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza te da redovito koriste zaštitnu opremu.

Osobama starije životne dobi također je preporučeno kretanje između 11 i 13 sati i maksimalno reduciranje odlazaka u ordinacije obiteljske medicine i bolnice.

Naravno, slične preporuke imaju uglavnom sve zemlje, a same preporuke, bez obvezujućih mjera, nisu se pokazale dovoljnima, što najbolje pokazuje slučaj Švedske.

Što o epidemiološkim mjerama kaže znanost?

Ako pogledamo što se u posljednja dva mjeseca, a osobito u zadnjih mjesec dana, zbivalo u BiH, vidljivo je da su u praksi funkcionirale brojne mjere koje su u znanstvenim istraživanjima potvrđene kao najučinkovitije – pretežno online nastava, značajno smanjena okupljanja u firmama, restoranima i kafićima te ograničenje drugih većih okupljanja.

O učinkovitosti pojedinih nefarmaceutskih epidemioloških mjera provedeno je više studija koje su uglavnom pokazale slične nalaze. Dvije najnovije objavljene su u uglednim znanstvenim časopisima Scientific Reports Nature i Science.

Istraživanje objavljeno u časopisu Science, koje je provedeno u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazalo je kolika je učinkovitost određenih mjera.

Mjere s velikim učincima su zatvaranje škola i sveučilišta te ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje.

Mjera sa srednjim učinkom je zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti.

Mjera s malim učinkom je obaveza da se boravi kod kuće (osobito nakon što je sve već ionako zatvoreno).

Pritom autori ističu: "Zatvaranje većine neesencijalnih tvrtki u kojima postoje bliski kontakti ljudi samo je nešto učinkovitije od ciljanih zatvaranja biznisa s visokim rizikom zaraze, kao što su barovi, restorani i noćni klubovi."

Do sličnih zaključaka došlo je i istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports Nature. Prema toj studiji, koja je analizirala još veći broj nefarmaceutskih mjera na uzorku od 79 teritorija, koji je uključivao i zemlje i različite države u SAD-u, najučinkovitije su bile: policijski sat, lockdown, zatvaranje ili ograničavanje rada onih mjesta na kojima se okupljaju ljudi (trgovine, restorani itd.), zatvaranje obrazovnih institucija (i škola i sveučilišta) te uvođenje ograničenja na granicama.

Ako se ovi zaključci studija usporede s mjerama u BiH, jasno je vidljivo da ih je susjedna zemlja uvela gotovo sve, mada neke djelomično.

Brojke u BiH treba uzeti s rezervom

Na kraju treba istaknuti da brojke novozaraženih treba uzeti s određenom rezervom. Prije svega, u BiH se već duže vrijeme provodi upola manje testiranja na isti broj stanovnika nego u Hrvatskoj koja i sama u tom smislu nije neki uzor (grafikon dolje).

Osim toga, ako ćemo uspoređivati dvije susjedne zemlje, Hrvatska je na vrhuncu drugog vala, prije uvođenja strožih mjera, imala mnogo veći broj zaraženih i umrlih nego BiH koja je neke od svojih mjera uvela ranije pa joj je i pad krenuo ranije. Također, pad broja novozaraženih u Hrvatskoj je, nakon uvođenja strožih mjera, značajno strmiji nego u BiH - broj umrlih u BiH počeo je strmije padati tek 27. prosinca. Prije toga je bilježio znatno blaži pad uz oscilacije (grafikon dolje).

Je li BiH našla dobitnu kombinaciju mjera, najbolje će pokazati razvoj epidemiološke situacije nakon početka drugog polugodišta i povratka ljudi na posao. Naravno, to će se vidjeti tek kroz nekoliko tjedana, osobito ako se želimo ravnati prema pouzdanijim brojevima hospitaliziranih i umrlih koji redovno kasne za brojem novozaraženih. Naime, prema stranici Our World in Data, broj novozaraženih i umrlih u BiH posljednja dva tjedna ponovno počinje blago rasti (grafikoni gore i sasvim gore).

(Tekst prenosimo u integralnoj verziji sa portala Index.hr)

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...