- Na temelju prošlogodišnjih pokazatelja, uvjeren sam da ni u 2021. godini neće biti većih problema. Siguran sam da će panzije biti isplaćivane na vrijeme, da neće biti smanjene, a vidjet ćemo hoće li biti povećane - kazao je Krnjić.

On kaže da je na kraju 2020. godone bilo 428 hiljada penzionera, što je 4.108 više nego na kraju 2019. godine.

- I taj ukupan broj i procent povećanja je značajno manji nego što je bio u od 2005. do 2019. godine.

Dakle,ovo znači da se broj penzionera po redovnim uvjetima za penziju u prošloj godini smanjio za 1.868 u odnosu na godinu ranije.

Na pitanje kako je izledala finansijska slika Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zijad Krnjić je kazao da, uprkos pandemiji koronavirusa, nije bilo većih odstupanja u poređenju s godinom ranije.

- U 2020. godini, prihodi od doprinosa za PIO premašili su dvije milijarde i 22 miliona KM, što je samo za 11 milion KM, ili 0,5 posto manje nego u 2019. Dakle, u uvjetima posljedica koje je na globalnu ekonomiju, pa i našu, napravila pandemija koronavirusa, prihodi od doprinosa su manji samo za 0,5 posto. Mislim da je tako dobar rezultat posljedica mjera koje je Vlada FBiH poduzimala kako bi pomogla realnom sektoru da očuva radna mjesta - kazao je Krnjić.

Naš sagovornik kaže da penzijski sistem FBiH ulazi u 2021. godinu bez finansijskih dubioza i bez bilo kakvog latentnog tereta.

- Mi kontinuirano pravimo aktuarske izračune srednjoročne i dugoročne finansijske održivosti sistema PIO u FBiH. Ti izračuni se zasnivaju na procjeni niza parametara: kretanja broja penzionera, kretanja visine penzija, kretanja omjera broja zaposlenih i broja penzionera, kretanja visine prosječne plate kao osnovice za obračun doprinosa, kretanja stope doprinosa za PIO, itd.

Što se tiče omjera broja zaposlenih prema broju penzionera, on je u FBiH u 2020. godini bio 1,25:1, što, naravno, nije povoljan omjer. Međutim, često se mogu čuti laičke ocjene da je za stabilan penzijski sitem potrebno da omjer ne bude mani od 3:1. Takav omjer nema nijedna država u Evropi. Napromjer, najčešće spominjana Njemačka ima omjer 1,9:1, a susjedna Hrvatska 1,37:1 itd.

Penzijski sitem u FBiH je, uz blago popravljanje omjera broja zaposlenih i broja penzionera, dugoročno finansijski održiv i stabilan.

Krnjić kaže da se često od kojekakvih zabrinutih analitičara, koji malo-malo izbaciju kataklizmičke scenarije, spominje mračna demografska perspektiva zbog iseljavanja, najčešće mlađih, produktivnih državljana. Treba reći da to jeste dugoročni rizik i da ga treba uzeti zaozbiljno i poduzimati što se može da se taj problem smanji.

- Međutim, niz je faktora za održivost sistema PIO, a ne samo taj. A ni taj, pa niti jedan drugi bitan ekonomski problem se neće riješiti ako se ne riješi politička stabilnost Bosne i Hercegovine.

(SL. B.)