U Višem sudu okončano je iznošenje završnih riječi u postupku protiv bivšeg načelnika Generalštaba pukovnika Miodraga Sekulića i bivšeg pripadnika vojske Vladana Vlajkovića.

Špijunska afera iz 2002. godine čiji je glavni akter, prema navodima optužnice beogradskog Višeg tužilaštva, nekadašnji načelnik Generalštaba i potpredsjednik Vlade Srbije Momčilo Perišić, dobiće svoj sudski epilog 5. februara. Pred sudskim vijećem Višeg suda, juče je završeno iznošenje završnih riječi stranaka u postupku protiv Perišića, pukovnika Miodraga Sekulića i bivšeg pripadnika vojske inženjera Vladana Vlajkovića, pa je izricanje presude zakazano za početak februara. Iako je dokazni postupak bio zatvoren za javnost, prema nezvaničnim informacijama, izricanje presude biće javno, piše Politika.

Viši sud vodio je postupak protiv Perišića zbog optužbi da je američkom diplomati Džonu Nejboru predao povjerljiva dokumenta, a protiv pukovnika Miodraga Sekulića i bivšeg pripadnika vojske inženjera Vladana Vlajkovića jer su tadašnjem načelniku Generalštaba dali pomenute spise.

Slučaj „Perišić" otvoren je njegovim hapšenjem 14. marta 2002. godine. Tadašnjeg potpredsednika Vlade Srbije uhapsili su pripadnici Vojne kontraobaveštajne službe u jednom motelu na periferiji Beograda, pod sumnjom da je „odavao povjerljive informacije američkom diplomati Džonu Nejboru".

Postupak za špijunsku aferu pokrenulo je nekadašnje vojno pravosuđe još marta 2002, a suđenje pred tadašnjim vojnim sudom počelo je 2004. Već naredne godine je prekinuto zbog Perišićevog odlaska u Haški tribunal, gdje mu je suđeno za ratne zločine.

Nakon što je Tribunal donio oslobađajuću presudu, Perišić se 2013. vratio u Beograd, a postupak za špijunažu ponovo je aktiviran 2014. Za krivično djelo koje se Perišiću stavlja na teret predviđena je kazna od tri do 15 godina zatvora.

Sem nepotpunih dijelova optužnice protiv okrivljenih, sve drugo iz ovog procesa za javnost je tajna. Jer, na samom početku ponovnog postupka u februaru 2016., postupajući sudija Nataša Albijanić donijela je odluku da proces zatvori za javnost. Predsjednica sudskog veća tada je pročitala dopise Generalštaba i Ministarstva odbrane u kojem se navodi da je njihov stav da sa određenih spisa ne treba skinuti oznaku tajnosti i da njihov sadržaj ne treba otkrivati javnosti.

Perišić je u više navrata negirao krivicu u slučaju odavanja povjerljivih informacija.

- Šta je Nejbor imao u torbi - ne znam. Njega sam upoznao kao potpredsjednik vlade i često smo razgovarali o vojnoj saradnji i ulasku naše zemlje u Partnerstvo za mir. Nije tačno da smo bili na večeri, nego sam u motel „Šarić" svratio na piće posle trčanja. A, čak i da sam dao nešto Nejboru, a nisam, to nije ništa u odnosu na ono što je sadašnja vlast predala Hagu - rekao je Perišić nakon hapšenja.

Slučaj „Perišić" u to vrijeme bio je povod za novi sukob između tadašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice i premijera Zorana Đinđića. Nakon hapšenja Perišića, premijer Srbije je od predsednika Jugoslavije tražio da, zbog nezakonitog praćenja i hapšenja člana Vlade Srbije smijeni Acu Tomića, tadašnjeg načelnika Uprave bezbjednosti, odnosno šefa vojne tajne službe, tadašnje VBA.