ASTRONOMI OBJAVILI SENZACIJU: Ovaj mjesec u Sunčevom sistemu ima more dovoljno duboko da ga može istraživati i podmornica

Astronomi su procijenili dubinu izvanzemaljskog jezera, čija je veličina gotovo jednaka onoj skupine pet Velikih jezera na granici između SAD-a i Kanade.

  • HiTec

  • 23. Jan. 2021  23. Jan. 2021

  • 0

Titan je jedini mjesec u Sunčevom sistemu koji ima atmosferu, jezera, mora, planine, doline, kišu, oluje...

Njegovo najveće more u budućnosti bi mogle istraživati i podmornice, tvrde astronomi koji su otkrili da je ono dovoljno duboko za to.

Njegova dubina, prema procjenama naučnika, iznosi oko 330 metara, što ga potencijalno čini idealnim i za podvodna istraživanja nekom budućom robotskom podmornicom.

Riječ je o jezeru na najvećem Saturnovom mjesecu Titanu. Saturn ima 82 prirodna satelita, no Titan je kudikamo najveći. Zapravo, toliko je velik da je veći i od planete Merkur, a isto tako je i jedini poznati mjesec u Sunčevom sistemu koji ima atmosferu. Da, Titan ima kišu, oluje, jezera, okeane, doline, planinske lance i dine.

Njegovom najvećem moru Kraken Mareu sad je poznata i dubina.

Dubina i kompozicija svakog titanovog mora već je izmjerena, osim za Titanovo najveće more Kraken Mare, koje, osim velikog imena, zapravo sadrži i 80 posto svih površinskih tekućina na tom mjesecu, kaže Valerio Poggiali iz Centra za astrofiziku i planetarnu nauku Univerziteta Cornell.

Podatke pomoću kojih su astronomi zapravo došli do procjene dubine najvećeg Titanovog mora, prikupila je NASA-ina sonda Cassini još 21. augusta 2014. godine, ali su tek sad obrađeni i objavljeni u sklopu studije u naučnom časopisu "Journal of Geophysical Research".

Titan ima i čudne minerale koji, jednostavno, ne postoje na Zemlji i za koje se pretpostavlja da formiraju prestenove oko Tinanovih mora, uključujući i Kraken Mare.

No, to nisu obična mora, onakva kakva poznajemo na Zemlji, jer i sam Titan nema baš puno sličnosti sa Zemljom. Njegovu atmosferu čini 98 posto dušika i dva posto metana, a njegova jezera i mora ne čini voda, već tekući etan i metan.

Spomenuta sonda Cassini Kraken Mare otkrila je još 2008. godine, a kako je bila riječ o najvećem moru na Titanu, onda je dobilo naziv i po mitskom morskom čudovištu. Kraken Mare ima i arhipelag otoka.

Podatke je Cassini prikupljao s 1.000 kilometara visine iznad površine Titana, a astronomi su uspjeli iz podataka izvući tačnu dubinu u Moray Sinusu, ušću koje se nalazi na sjevenom kraju najvećeg Titanovog mora.

Iz tih podataka ekstrapolirali su i dubinu samog mora, jer je njegova dubina ipak bila prevelika za Cassinijev radar.

Poggiali ističe i da, zahvaljujući svim tim mjerenjima i podacima, naučnici sad mogu dokučiti i gustoću tekućine s većom preciznošću te posljedično i bolje kalibrirati sonar na plovilu te bolje razumjeti i morske struje.

Drugim riječima, nekad u budućnosti podmorje Titana mogla bi istraživati i podmornica "naoružana" naučnom opremom, piše "Forbes".

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...