To je u petak otkrila sekretar Bijele kuće za štampu Jen Psaki, kao direktno zvanično priznanje opasnosti po državnu sigurnost od američkih ekstremista podstaknutih radikalnom ideologijom na nasilna zlodjela. Uključenost u tu analizu direktora odjeljenja državne obavještajne službe, osnovanog poslije napada 11. septembra 2001. radi sprečavanja međunarodnog terorizma, ukazuje da američke vlasti tragaju za načinom za suzbijanje nasilja domaćih ekstremista.

Procjena opasnosti koju koordiniraju državna obavještajna služba, FBI i Odjeljenje za državnu sigurnost, bit će osnova za razvoj politike za rješavanje tog problema, saopćila je Bijela kuća. Pored toga, Vlada će raditi na koordinisanom pristupu društvenim medijima i radikalizaciji, rekla je ona.

“Napad na Kapitol 6. januara i tragične smrti i razaranje podvukli su ono što svi znamo: jačanje domaćeg nasilnog ekstremizma ozbiljna je i rastuća prijetnja po državnu sigurnost”, rekla je Psaki i dodala da će se Vlada suprotstaviti tom problemu sredstvima, politički, ali uz “poštovanje Ustavom zaštićene slobode govora i političke aktivnosti”.

Pobuna na Kapitolu, koja je prošle sedmice dovela do drugog postupka za smjenjivanje Trumpa, pokrenula je pitanja da li je aparat državne sigurnosti koji se godinama agresivno bori protiv stranih terorističkih grupa i njihovih sljedbenika u Americi, adekvatno opremljen da u SAD-u odgovori na opasnost od domaćeg ekstremizma. To pitanje je ranije periodično postavljano poslije raznih napada, uključujući masakr u sinagogi u Pitsburgu, kada se raspravljalo o tome da li je potreban poseban zakon za suzbijanje domaćeg terorizma.

Direktor FBI-a Chris Wray rekao je prošle jeseni da je protekle godine najsmrtonosnije bilo nasilje antivladinih aktivista, poput anarhista i pripadnika samozvanih “milicija”.

Stanje policijskih snaga je pod lupom, jer je nasilna gomila Trumpovih pristalica 6. januara pregazila policiju i upala u Kapitol, zbog čega je za sada optuženo više od 150 ljudi.