Nekoliko milijardi konvertibilnih maraka godišnje bh. državljani iz inostranstva godišnje pošalju u Bosnu i Hercegovinu. Taj broj smanjila je pandemija koronavirusa. Međutim dijaspora upozorava institucije naše države da mora više pažnje posvetiti dijaspori, jer u suprotnom u naredne dvije decenije novčana sredstva će se sve više umanjivati.

Više od pet milijardi konvertibilnih maraka, dijaspora godišnje pošalje u Bosnu i Hercegovinu, podaci su to studije Westminsterske fondacije za demokraciju. Pandemija koronavirusa utjecala je i na priliv novca iz dijaspore, procjene su da će se novčani prihodi smanjiti za čak milijardu maraka, smatraju u Svjetskom savezu dijaspore BiH.

“Treba sačekati zvanične podatke Centralne banke BiH, na osnovu toga znaćemo tačno sve utvrditi. Jedna milijarda će biti manje prema podacima kojima mi baratamo. Dijaspora je jedan veliki kapital i bogatstvo kojeg se Bosna i Hercegovina ne smije tako lako odreći”, kazao je Hasan Šehović, Svjetski savez dijaspore BiH.

Druge procjene pokazuju da je procentualni pad od 3% novca bh. dijaspore u odnosu na vrijeme prije Covida 19. Politolog i aktivista dijaspore Ahmed Huagić, objašnjava da se institucije države moraju pokazati volju i interes za Bosance i Hercegovce u cijelom svijetu.

“Jeste li ikada čuli da je ijedan političar pozvao te ljude da provedu odmor u BiH? To bi bio prvi korak. Da uspostavimo veze koje su normalne. I da se neke stvari promjene koje su tehničke prirode. Čuo sam da neke takse se za domaće stanovništvo naplaćuju pet maraka, a kada živite u inostranstvu to isto košta 20 maraka. Ne radi se o novcu, radi se o pristupu tim ljudima”, kazao je Ahmed Husagić, politolog i aktivista dijaspore.

Država također uzima velike provizije za novčane transakcije dijaspore BiH, iako od tog novca živi veliki broj Bosanca i Hercegovaca. Zbog toga sve više osoba u kešu donosi novac u BiH, koji nije selektovan u statitstičke parametre, što će reći da je iznos sredstava koji bh. državljani iz inostranstva ostave u BiH, mnogo veći. Ambasador BiH u Norveškoj upozorava na još jedan problem.

“Kada prođu godine, kada se izvrši smjena generacija, njihova djeca, nova generacija dijaspore neće imati taj dodir sa maticom. Iz praktičnih razloga što ne osjećaju maticu dijelom sebe, kao što to njihovi očevi i majke osjećaju. I država mora dati sve od sebe da te ljude dugoročni zadrži kroz institucije”, izjavio je Nedim Makarević, ambasador BiH u Norveškoj.

Institucije Ministarstva dijaspore u BiH još uvijek nema, iako se prethodnih godina mnogo diskutovalo o tome. Obrazloženja države bila su da trenutno ne postoje novčana sredstva u budžetima koja bi mogla finansirati takvo ministarstvo. Ukoliko ne bude političke volje i zainteresovanosti za dijasporu, u budućnosti bi se godišnji iznos od pet milijardi KM mogao drastično smanjiti.