OVO JE JOŠ SAMO STALJIN RADIO: Srpski šef policije napao američkog filmskog kritičara!

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da je film "Dara iz Jasenovca" snimljen istine radi, ali i da srpska djeca nikada ne povjeruju u laž kukavica i lažova kakav je filmski kritičar Jay Weissberg, koji je ovaj film nazvao "rasističkom srpskom propagandom".

  • Mini market

  • 27. Jan. 2021  28. Jan. 2021

  • 9

Vulin je reagovao povodom negativne kritike uglednog filmskog kritičara Jaya Weissberg objavljene u američkom magazinu Variety.

– Ne znam kakav je kritičar Weissberg ali znam kakav je čovek. Loš, vrijedan prezira. O Filmu “Dara iz Jasenovca” može da piše šta hoće, ali o uspomeni na od ustaša poklanu srpsku djecu mora da ćuti, kada već ništa ne zna – rekao je Vulin, koji je i predsjednik Pokreta socijalista.

On je istakao “da je Weissberg bar htio da uči, mogao je da ode u Jad Vašem i da se tamo pokloni pred vječnom vatrom najvećih strahota Drugog svjetskog rata i među njima imenom Jasenovca.

Vulin je dodao da ne zna ni koje je nacije Weissberg, ali da zna da o ubijenoj djeci njegovog naroda, ko god on bio, Srbi nikada ne bi govorili kao rasističkoj propagandi, prenosi TV Pink.

– Ko o zaklanim Srbima u Jasenovcu govori sa takvim prezirom treba da zna da njegova pakost otvara i zagađuje i grobove zaklanih Jevreja i Roma. Zbog sramotnih neznalica i loših ljudi kakav je Weissberg, Srbija je morala da film o najvećoj srpskoj patnji snimi decenijama ranije – naveo je Vulin.

Film “Dara iz Jasenovca” autora Predraga Atonijevića i scenariste Nataše Drakulić, koji kroz sudbinu srpske djevojčice Dare prati stradanje Srba, Jevreja i Roma u zloglasnom logoru Jasenovac, kandidiran je za nagrade “Zlatni globus” i “Oskar”.

Jay Weissberg, jedan od glavnih kritičara najutjecajnijeg magazina, osvrće se na nominaciju filma ‘Dara iz Jasenovca‘ za Oscara.

"Nismo li već odavno trebali razgovarati o tome zašto ima toliko filmova o holokaustu. Jedni pripadaju kategoriji - da se ne zaboravi! - no mnogi drugi postoje samo zato što su njihovi tvorci shvatili da se holokaust dobro prodaje. Oni koji pripadaju ovoj drugoj kategoriji trivijaliziraju i senzacionalistički naglašavaju svoju temu, gudeći po žicama melodiju koja je negdje između sablasnog i prezašećerenog."

Tako započinje svoju recenziju filma Petera (Predraga) Antonijevića "Dara iz Jasenovca" Jay Weissberg, jedan od glavnih kritičara opet najutjecajnijeg magazina Variety.

"Počnimo s činjenicama", nastavlja Weissberg (inače direktor uglednog festivala nijemog filma u talijanskom Pordenoneu), "hrvatska fašistička vlada za 2. svjetskog rata, ustaše, bili su ubilački siledžije podržani od moćnih članova katoličke crkve. Ozloglašeni po svom neumjerenom sadizmu, ustaše su uzele za metu Srbe, Židove i Rome, ugledajući se na svoje nacističke saveznike, propagirajući politiku 'mi protiv njih' čije je sjeme opet proklijalo u punoj snazi nakon raspada Jugoslavije devedesetih. Jednako neosporno, jasenovački kompleks bio je ozloglašen među logorima smrti po krvoločnosti njegovih zapovjednika i njihovih podanika. Oko 80 hiljada logoraša, uglavnom Srba, tamo je ubijeno između 1941. i 1945., i premda je samo ime tog logora u srpskoj psihi ostavilo trajni trag, o njemu nikad nije snimljen igrani film."

Dvostruki problem

"Tvorci 'Dare iz Jasenovca' naglašavaju da je scenarij napisan po iskazima svjedoka, koristeći taj otrcani slogan da izbjegnu bilo kakve kritike: to se dogodilo i nama se nema šta prigovoriti. Problemi su međutim dvostruki: njegov neskriveni antihrvatski i antikatolički naboj suviše je očito dizajniran kao oružje u sadašnjim sukobima Srba i njihovih susjeda, a uživanje u vizualizaciji sadizma, kontrastirano s djetinjom nevinosti, gura u stranu bilo kakvo razmišljanje o opasnostima nacionalizma, ubilačkog rasizma i genocida i nadomješta ga jeftinom sentimentalnošću.", piše Weisberg, i nastavlja:

"Film se otvara s porodicama koje marširaju prema stočnim vagonima, a 10-godišnja Dara pita svog starijeg brata Jovu zašto i njihovi hrvatski susjedi nisu s njima, kad izgledaju poput njih. Na željezničkoj stanici ukrašenoj svastikama otac Miroslav Filipović-Majstorović izdvaja starije i nemoćne, i kad voz krene užasnuta Dara gleda kako svećenik ustrijeli svakoga od njih. Uskoro po dolasku u Jasenovac, komandant Maks Luburić organizira zabavu za njemačkog oficira: logorašima koji su se našli na udaru ustaškog službenika Ante Vrbana  prerezani su grkljani. Istovremeno, Maksovu polusestru Nadu i njezinog ljubavnika Dinka Šakića tako je uzbudilo sve to klanje da se u obližnjem automobilu upuštaju u nesputani seks, a njihov klimaks podudara se sa Antinim aktivnostima. Suptilnost očito nije Antonijevićeva jača strana."

Nesuvisla drama

"Da nema suvremenog konteksta tog filma, bila bi to samo još jedna nesuvisla drama o holokaustu, koja koristi nasilje kao što se to radi u žanru o serijskim ubojicama. No kontekst je nemoguće ne uzeti u obzir, a u ovom slučaju to je kako srpski nacionalisti koriste Jasenovac kao bojni poklič i pretvara film u propagandu. Znanstvenik Jovan Byford trijezno je analizirao kako se srpske patnje pokušavaju povezati s holokaustom i tako se nastoji legitimizirati njihova težnja za teritorijalnom ekspanzijom: to je točno karta na koju igra film. Već sama činjenica da je dom male Dare smješten u Mirkovce, poslužit će kao crvena krpa antihrvatskim brigadama, jer je to mjesto bilo prijeporna točka hrvatsko-srpskih sukoba. Da danas napravite film o holokaustu koji bi trebao potaknuti mržnju prema Nijemcima, bio bi odmah izopćen: ne shvatiti da se ovdje radi o istom problem, svjedoči o potpunom sljepilu."

"Tehnički, 'Dara' je solidno napravljen proizvod, montiran tako da izmuze što više od snimaka logora dronovima i krupnih planova dječjih lica. Nestvarna scena u kojoj se friško ubijeni pridružuju u snježnoj oluji drugim mrtvacima u stočnom vagonu vjerojatno bi trebala poslužiti kao pacifistička poruka u duhu magičnog realizma, no naprosto se doima ljigavo."

Ovako žestoka negativna recenzija vjerojatno će imati odjeka, pa će redatelj Antonijević i njegov američki producent Michael Berenbaum, čija kompanija 101 Studios distribuira film u Americi, morati potražiti saveznike u drugim medijima, no prvu rundu su već izgubili.

loading...

Komentari - Ukupno 9

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...