"Naša borba protiv Covida-19 se nastavlja", rekao je dan uoči sastanka na vrhu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je pozvao na konferenciju. "Glavni prioritet mora biti ubrzanje vakcinisanja", upozorio je Michel. Europska komisija predložila je bolje povezivanje proizvođača vakcina i njihovih proizvodnih kapaciteta, ali i bolje umrežavanje njihovih odjela za istraživanje i razvoj. Postupak odobrenja vakcina također treba ubrzati, i to putem "hitnih odobrenja" na nivou cijelog EU-a s kraćim postupcima ispitivanja, istakla je europska povjerenica za zdravstvo Stelli Kyriakides.

Europska komisija, također, želi ubrzati razvoj vakcine koja će biti učinkovita i protiv mutiranih virusa. Trebalo bi omogućiti njihovo puštanje na tržište u roku od nekoliko sedmica, jer nema potrebe za složenim postupcima odobravanja. Naglašeno je i da države članice moraju podržati ovaj put.

Kampanja vakcinisanja trebala bi dobiti veći zamah

U odnosu na samit prije četiri sedmice, brzina vakcinisanja u zemljama EU-a polako se povećava. Trenutno je oko pet do šest posto od 450 miliona građana EU-a primilo prvu dozu. Broj isporučenih doza vakcina sada će se "primjetno" povećati, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije videosamita, i to uprkos najnovijim informacijama da proizvođač "AstraZeneca" opet ne može ispuniti dogovorena obećanja o isporuci. "AstraZeneca" planira isporučiti 180 miliona doza u drugom tromjesečju ove godine, ali samo polovica će se proizvoditi u EU-u, rekla je portparolka te kompanije.

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen proglasila je spor Europske komisije s "AstraZenecom" oko ugovora o isporuci vakcina okončanim. Šefovi država i vlada trebali bi razmotriti treba li promijeniti strategiju vakcinisanja tako da se sve raspoložive vakcine najprije iskoriste za prvo vakcinisanje. Interval između prve i druge doze mogao bi se produžiti kako bi se omogućilo vakcinisanje što većeg broja ljudi. To, naprimjer, rade Velika Britanija i Izrael. U EU-u do sada su se poštivale preporuke proizvođača vakcina i Europske agencije za lijekove, koji predviđaju drugu dozu nakon nekoliko sedmica.

Europska komisija kritizira zatvaranje granica

Ursula von der Leyen na kritike oko centralne nabavke vakcina od država članica odgovara kritikom pojedinih država. Napad je najbolja odbrana. Europska komisija optužuje šest država članica EU-a za ometanje funkcioniranja unutrašnjeg tržišta u jeku pandemije, i to neadekvatnim zatvaranjem granica. U tih šest zemalja spada i Njemačka, koja je manje-više zatvorila kopnene granice s Češkom i Tirolom (Austrija). Ona se tako želi zaštititi od opasnih mutiranih sojeva koronavirusa i visoke incidencije u tim regijama. Povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides kritizira ovu taktiku, koju, također, prakticiraju i Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. Ona kaže kako "graničari ne mogu zaustaviti virus".

Prije četiri sedmice, šefovi država i vlada obećali su da će unutrašnje granice EU-a po mogućnosti držati otvorenima. Njemačka vlada odbacila je kritike na račun de facto zatvaranja granica. "Pridržavamo se zakona EU-a", rekao je državni ministar Michael Roth. "Na samitu EU-a trebalo bi ponovo razgovarati o tome koliko su 'opravdane i razmjerne' mjere granične kontrole", predložio je predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel.

Kritike Europskog parlamenta

Predsjedavajući najvećeg Kluba zastupnika u Europskom parlamentu Manfred Weber (CSU) uputio je kritike državama članicama EU-a zbog prevelikog oklijevanja i neodlučnosti. Rekao je da su one zakazale po pitanju zajedničke zaštitite vanjskih granica EU-a. Ne postoje jedinstvena pravila za avionske veze s Latinskom Amerikom kako bi se mutirani virusi držali dalje od Europe, istaknuo je lider europskih pučana. Weber je istovremeno vrlo kritičan prema zatvaranju unutrašnjih granica EU-a.

Sve u svemu, mjere koje su pojedine države članice nametnule za suzbijanje pandemije jednako su raznolike kao i trenutna stopa zaraze. Naprimjer, Češka je trenutno država s najvećom stopom zaraze na svijetu. S druge strane, dijelovi Finske i Grčke su svrstani u grupu "zelenih", tj. područja s izuzetno niskim stopama zaraze. Njemačka je u sredini.

Neke zemlje su zatvorile trgovine, neke su ih otvorile ili ih nikada nisu ni zatvarale. Drugi imaju policijski sat, dok se neke države tome protive. Strategije za izlazak iz lockdowna također su vrlo različite. U Nizozemskoj se otvaraju trgovine i kulturne institucije uprkos rastu broja zaraženih. U Njemačkoj iz istog razloga one ostaju zatvorene. Belgija će se vjerojatno u potpunosti zatvoriti do maja, dok se Grčka priprema za novu turističku sezonu i želi oživjeti turizam.

Kada dolaze Covid-pasoši?

Šefovi država i vlada razgovarat će o uskršnjim i ljetnim odmorima, jer neke zemlje na jugu, čije ekonomije ovise o turizmu, žele dopustiti dolazak gostiju. Grčka se žestoko zalaže za ideju tzv. Covid-pasoša, koja bi turistima mogla garantirati slobodan ulazak u zemlju. A takvi turisti bi mogli biti izraelski i britanski državljani koji su vakcinisani. Španija, Portugal i Italija razmišljaju slično. Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU-a nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenim europskim Covid-pasošima, odnosno certifikatu o vakcinisanju. Odgovorni europski povjerenik Maros Sefcovic rekao je u utorak da neke zemlje još imaju "etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka". Druge opet žele sačekati nove naučne analize o učinku vakcinisanja. Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjasnio se u intervjuu za "Standard" za uvođenje Covid-pasoša.

Manfred Weber uputio je kritike državama članicama EU-a zbog toga što su djelovale presporo. Desetine hiljada Europljana primaju vakcinu svaki dan, rekao je on i dodao kako bi to bila birokratska noćna mora izdavati im zdravstveni "Covid-pasoš".

S tim u vezi, Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) djeluje brže od EU-a. Najavilo je da će krajem marta za putnike uvesti elektronsku evidenciju o vakcinisanju i testu na koronu.