Razgovarala: Elvira Kokor

Često je na udaru kritika političara iz Republike Srpske, međutim ministricu vanjskih poslova Biseru Turković to ne zabrinjava. Ne odgovara na svaku optužbu, jer kaže, kada pokušavate nešto uraditi i unaprijediti, svakodnevno ste izloženi napadima.

U intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ ministrica Turković govori o nabavci vakcina, NATO-u, EU, odnosima BiH sa Srbijom i Hrvatskom, novoj američkoj administraciji, ali i o investicijama koje nisu stale uprkos pandemiji.

O VAKCINAMA

Ono što građane najviše interesuje i u što su uprte oči javnosti ovih dana su vakcine. Najavili ste da vakcine stižu. Zašto se ovoliko zakomplikovao cijeli proces i zašto je BiH opet "crna mrlja" Evrope? Na kome je najveća odgovornost?

- U proteklih desetak dana u dva navrata sam razgovarala s austrijskim ministrom vanjskih poslova Alexanderom Schallenbergom o vakcinama. Rečeno mi je da će biti obezbijeđeno milion doza vakcina za region, a dio je planiran i za Bosnu i Hercegovinu. Mi te vakcine očekujemo u narednom periodu. 

Dakle, ovo je aranžman mimo mehanizma COVAX, u koji je naša zemlja već ranije uključena. Mi smo na vrijeme potpisali ugovor i uplatili novac za 1.232.000 doza vakcina, ali trenutno te isporuke kasne i odgovornost je na dobavljačima. 

U ovom slučaju, potpuno razumijem nezadovoljstvo naših građana i javnosti imajući u vidu da u zemljama regiona traje vakcinacija. Kada pitate na kome je najveća odgovornost, jasno je u čijoj nadležnosti je ovaj problem. No, kao članovi državne vlasti, svi mi nosimo jednu vrstu odgovornosti. Neko manje, a neko puno više. Želim da kažem da je Ministarstvo na čijem se čelu nalazim, od početka pandemije imalo brojne aktivnosti kada su u pitanju lobiranje, koordinacija i dopremanje medicinske pomoći, povratak naših državljana u zemlju, pa sve do danas, kada provodimo diplomatske aktivnosti, razgovaramo sa predstavnicima drugih zemalja i pokušavamo nabaviti vakcine iz drugih izvora. Tokom naših aktivnosti, Poljska nam je ponudila da kupimo 380.000 doza vakcine "AstraZenece" po nabavnoj cijenu u EU. Isporuka bi bila u aprilu. Mi smo o ovoj ponudi obavijestili Ministarstvo civilnih poslova naše zemlje. Također, Bugarska nam je ponudila da kupimo određen broj vakcina. I o ovoj ponudi smo obavijestili nadležno ministarstvo te smo potom zatražili dodatne informacije o vakcini i količini. Vjerujem da ćemo u našim aktivnostima, kao i ranije, biti uspješni.

Od kada ste na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH, desili su se značajni pomaci, a poznati ste i po tome da vrlo precizno i diplomatski odgovorite na svaku optužbu koja dolazi protiv Vas, pa čak i na one iz Republike Srpske koje su postale sve češće. Kako komentarišete te optužbe? Da li Vas ponekad naljute?

- Kada su u pitanju optužbe, naravno, ne odgovaram na svaku, posebno kada su neutemeljene i tendenciozne. Optužbe koje dolaze od zvaničnika iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, uglavnom se odnose na moje aktivnosti koje su usmjerene na jačanje i promociju Bosne i Hercegovine u svijetu. 

Međutim, ovdje je zanimljiv jedan fenomen u našoj javnosti. Vi imate ministara i parlamentaraca na različitim nivoima vlasti, koje građani uopšte ne poznaju, niti se pojavljuju u javnosti. Dakle, pojedinci prespavaju mandat i niko ih i ne spominje. S druge strane, kada pokušavate nešto uraditi i unaprijediti, svakodnevno ste izloženi napadima. Naravno, to je sastavni dio našeg posla i ja sam spremna nositi se s time, posebno kada nešto radim u korist naše zemlje i građana.  

ODNOSI SA SRBIJOM I HRVATSKOM

Kako gledate na odnose BiH - Srbija i BiH - Hrvatska sa stanovišta vanjske politike?

- Odnosi s obje zemlje svakako moraju biti puno bolji. Niz je otvorenih pitanja i s Hrvatskom i sa Srbijom i to su teme o kojima često razgovaram sa ministrima vanjskih poslova ovih zemalja. Dakle, to su naše susjedne zemlje, s kojima smo na brojne načine povezani, a koliko smo oslonjeni jedni na druge, najbolje pokazuje i trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom. 

Ipak, tu je niz otvorenih pitanja i problema. S obje zemlje imamo problem sa pitanjem granica, plaćanja naknada sa korištenje vodnih resursa, ali i pitanja koja se odnose na procesuiranje ratnih zločina. S Hrvatskom je trenutno najaktuelnije pitanje Trgovske gore i ekonomske zone na Jadranu. Dakle, uprkos ovim otvorenim pitanjima i često zapaljivoj retorici iz obje zemlje, naša su nastojanja da razgovaramo, da održavamo zajedničke sjednice s vladama susjednih zemalja i da rješavamo pitanje po pitanje. Naravno da razgovaramo kao partneri i uz potpuno uvažavanje institucija naših zemalja.

Koliko ti odnosi utječu na putu BiH u NATO i EU?

- Naš put ka Evropskoj uniji i NATO savezu zavisi od našeg dogovora i rada unutar Bosne i Hercegovine. To je nešto za šta smo se svi u Bosni i Hercegovini opredijelili kroz strateške dokumente, zakone i strategije. Usvajanjem Programa reformi i Komisije za NATO na posljednjoj sjednici Vijeća ministara i radom na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, mi jasno pokazujemo kojim putem idemo. Od naših susjeda očekujemo podršku i razumijevanje u ostvarivanju naših ciljeva.

Udaljavaju li nas česta politička previranja s tog puta?

- Ne mislim da nas udaljavaju, ali nas sigurno usporavaju. Mi živimo u kompleksnoj zemlji, s kompleksnom strukturom donošenja odluka. Naravno, tu postoje brojni različiti pogledi i interesi, koji sve dodatno koče. Kada bi se i drugi malo više fokusirali na interes Bosne i Hercegovine, mogli bismo puno više napraviti. 

Sadašnji saziv Vijeća ministara BiH nije dao dobre rezultate. Kako ste Vi zadovoljni? 

- Mislim da je Vijeće ministara na posljednjoj sjednici, kada su donesene odluke o formiranju Komisije za NATO i usvajanje Programa reformi, ali usvojene i druge važne odluke, ipak pokazalo jednu vrstu veće odgovornosti. 

Činjenica je da Vijeće ministara u proteklom periodu nije bilo dovoljno efikasno, ali je, ipak, u vrijeme globalne pandemije, održalo 23 redovne i 40 vanrednih sjednica, na kojima su donesene važne odluke za državu i građane. Naravno, vjerujem da su mnogi mogli više uraditi. 

Ono što želim da naglasim, da je važno kada se posmatra rad kolektiva, analizirati šta je svako pojedinačno uradio. Uz rad u Vijeću ministara, u protekloj godini ja sam sa mojim saradnicima posjetila više od10 zemalja. Nastojali smo organizovati i upriličiti značajne posjete od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), preko Bruxellesa i Berlina, do Turske i Katara, zastupajući i lobirajući za interese Bosne i Hercegovine. Uz ove posjete, kao što sam već navela, imali smo brojne aktivnosti u Ministarstvu. Vrlo često, rad mom Kabinetu se završava u 22 sata, a bilo je situacija kada smo obaveze završavali poslije 23 sata. O tome rijetko govorim, ali smatram da u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo, zvaničnici na svim nivoima vlasti moraju puno više raditi i puno više se odricati.

U FOKUSU NATO I EU

Koji su trenutni prioriteti Ministarstva vanjskih poslova?

- U našem fokusu ostaje izvršavanje obaveza i prioriteta iz Strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023. Tu je svakako Zakon o vanjskim poslovima, koji nam je izuzetno važan, ali i rad i djelovanje na unutrašnjoj reorganizaciji i donošenje novih pravilnika, kojima želimo unaprijediti rad u sjedištu, ali i diplomatsko-konzularnoj mreži. 

Intenzivno nastavljamo raditi na ispunjavanju obaveza iz naše nadležnosti kada je u pitanju naš put ka Evropskoj uniji i NATO savezu, ali i posebnu pažnju ćemo posvetiti regionalnoj saradnji i unapređenju odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana. 

Također, ekonomska diplomatija je izuzetno važna. Uz naše neupitne partnere u zemljama Zapada, mi ćemo raditi na snažnijem okretanju i prema tržištima zemalja Istoka i pokušaju dovođenja investitora u našu zemlju. Naši ambasadori nas često izvještavaju u njihovim aktivnostima kada je u pitanju podrška našim izvoznicima, o susretima s investitorima i prezentacijama potencijala naše zemlje.

U Americi su se desile promjene. Imamo li razloga za radovanje? Možemo li očekivati bitne pomake i podršku američke diplomatije?

- SAD je veliki prijatelj naše zemlje i najveća svjetska sila koja je uvijek u kontinuitetu, bez obzira na to ko se nalazio na čelu SAD-a, imala sličan odnos prema našoj zemlji i poglede na budućnost Bosne i Hercegovine. To mogu posvjedočiti na osnovu ličnih iskustava i saradnje i s demokratama i s republikancima u Kongresu i Senatu.

Nas je obradovao izbor predsjednika Bidena, jer se radi o osobi koja je od devedesetih godina pa sve do danas bila uz Bosnu i Hercegovinu, odlično poznaje prilike u našoj zemlji i na Balkanu, a sada se nalazi na čelu najveće svjetske sile. 

Svakako da se očekuje pojačan angažman SAD-a u regionu, ali želim da napomenem da je obaveza nas u Bosni i Hercegovini da radimo na rješavanju naših problema, a sigurna sam da ćemo u SAD-u uvijek imati podršku, a ovaj put, čvrsto vjerujem, snažniju i odlučniju podršku. Pojačan angažman SAD-a na ovim prostorima je nagovijestio i Bidenov izborni program, u kojem je jedan poseban dio posvetio Bosni i Hercegovini, ali i izbor mnogih ljudi u novu administraciju, koji su dobri poznavaoci prilika u našoj zemlji i na Balkanu.

O SLUČAJU “IKONA” I INVESTICIJAMA

Koliko je slučaj „Ikona“ poljuljao povjerenje stranih diplomata u BiH?

- Mislim da nije uopšte poljuljano povjerenje u Bosnu i Hercegovinu, ali je definitivno poslana loša slika u svijet, jer je u cijeli slučaj involviran zvaničnik koji obnaša najveću državnu funkciju u našoj zemlji. Mislim da je svima sve jasno oko ovog slučaja i želim da vjerujem da će Tužilaštvo Bosne i Hercegovine što prije rasvijetliti ovaj slučaj.

Pandemija je veliki utjecaj imala i na dolazak investitora u BiH. Kako ste zadovoljni na ovom polju, ima li na pomolu novih investicija u BiH?

- Uprkos pandemiji, investicije postoje. Posljednjih godina svjedočimo procvatu namjenske industrije u našoj zemlji, a u izvještajima medija posljednjih sedmica možemo čitati da se uvode novi proizvodi kao što su haubice, ručni raketni bacači, puške i pištolji. "Igman" iz Konjica je prije nekoliko dana najavio zapošljavanje novih 150 radnika. 

Ja sam nedavno imala sastanak s delegacijom iz Kazahstana, koja je zainteresovana za kupovinu i pokretanje bivše fabrike "Elektrobosna" u Jajcu i zapošljavanje velikog broja radnika. Usto, imamo najave investicija iz stranih zemalja u Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo, ali i drugim dijelovima naše zemlje. Postoji zainteresovanost za namjensku, drvnu, ali i autoindustriju.

Svoje posjete inostranstvu koristim za privlačenje investicija i mislim da su neke već dale ili će dati rezultate. Zainteresovanost za investiranje u našu zemlju postoji, činim koliko mogu da im predložim oblasti i projekte u koje treba investirati, a na lokalnim vlastima je da obezbijede uslove za investitore, da im olakšaju realizaciju poslova, da reaguju na vrijeme i da se bore za investicije.