Denis Bećirović, delegat SDP-a u Klubu Bošnjaka Doma naroda PSBiH, uputio je inicijativu kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog zakona o vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za NAP. 

U obrazloženju se, između ostalog, navodi da, iako u uporednom pravu ne postoji odgovarajući općeprihvaćeni uzor i standard, postoji evropski pravni krug država u koji je BiH integrirana. Kako samo BiH u ovom pravnom krugu nema jedan vrhovni sud, ovaj nedostatak mora se otkloniti. Tako bi se i u BiH organiziralo pravosuđe po uzoru na zemlje EU.

„Pravno uobličavanje države podrazumijeva zaokruženu sudsku vlast. Samo s jednim vrhovnim sudom na vrhu hijerarhizirane piramide sudova mogu se ostvariti pravni i ustavni principi podjele vlasti, pravne države, socijalne države i princip očuvanja pravnog jedinstva. Jedan vrhovni sud je imanentan državnosti. Ustav ne zabranjuje uspostavljanje jednog vrhovnog suda za BiH“, navodi se u obrazloženju Bećirovića. Navodi se i da Ustavni sud nije sud treće instance i njegov zadatak nije da provjerava da li su redovni sudovi ispravno tumačili i primijenili pravo.

„Njegov zadatak je da provjerava da li je u konkretnom slučaju došlo do specifične povrede Ustava BiH i ustavnog prava. Već zbog toga je pravnotehnički netačno, kao što je i suprotno prirodi ustavnog pravosuđa, u Ustavni sud BiH učitavati nadležnosti jednog vrhovnog suda. Apelacionu i kasacionu nadležnost neophodno je odvojiti i organizaciono-tehnički osigurati u ustrojstvu pravosudne vlasti“, ističe Bećirović.

I svi predstavnici međunarodnih organizacija jednoznačno zahtijevaju uspostavljanje sudske instance koja bi po svom karakteru odgovarala vrhovnom sudu. 

„Iz SSP-a, posebno iz njegovog člana 70., slijedi obaveza BiH da uskladi postojeće zakone s pravnim tečevinama zajednice i da osigura propisanu primjenu i provođenje postojećeg i budućeg zakonodavstva. Ovim propisom opisani su kriterij na osnovu kojih Evropska komisija zahtijeva uspostavljanje vrhovnog suda u BiH kao sudske instance koja će postojati kao garant jedinstvene primjene prava na cijeloj državnoj teritoriji“, kaže se u obrazloženju.

S pravne tačke gledišta, članstvo u EU samo je dodatni argument, osim navedenih domaćih ustavnopravnih argumenata koji zakonodavca BiH obavezuje na uspostavljanje vrhovnog suda BiH.

„Princip efikasnosti koji zahtijeva da se pravo EU ne preuzima samo ispunjenjem obaveza od strane zakonodavne vlasti, nego jednaku odgovornost prebacuje sudskom sistemu koji data prava treba štititi, samo potvrđuje onaj značaj postojanja vrhovnog suda BiH s odgovarajućim nadležnostima koje trenutno nema nijedan sudski organ u BiH, čija nam je nužnost jasna i sa aspekta nacionalnog prava.

Stoga, kriterij za članstvo u EU s većom političkom snagom ukazuje na obavezu uspostavljanja vrhovnog suda u BiH, koju je, s aspekta domaćeg ustavnog prava, odavno trebalo ispuniti“, dodaje Bećirović.