Novi podaci američkih obavještajnih agencija pokazali su da se Rusija miješala u američke izbore 2020. godine kako bi pomogla Donaldu Trumpu i naškodila Joeu Bidenu, a istovremeno su otkrili i suštinsku istinu: Najveća prijetnja po američku demokratiju dolazi iznutra.

Izvještaj koji je objavila direktorka Nacionalne obavještajne službe Avril Danica Haines  pokazuje da je Moskva pokušavala da plasira netačne informacije o Bidenu tokom izborne kampanje.

Ono što je prava bomba u izvještaju nije pokušaj Rusije da potkopa američku demokratiju već potvrda da druge izbore za redom Trampove pristalice koriste, svjesno ili ne, dezinformacije zakletog neprijatelja Amerike kako bi pokušali da donesu pobjedu svom kandidatu.

Izvještaj, piše CNN, je pokazatelj uznemirujuće relnosti miješanja Moskve u američke izbore, pokušaja Trumpa da sabotira izborni proces optužbama o prevari i zakona koje republikanci donose u nekim američkim državama sa jednim ciljem – dezintegracija američkog demokratskog sistema.

Trump je mjesecima pokušavao da diskredituje izborni proces u SAD-u a kasnije je i odbio da prizna poraz i to je dovelo do toga da kandidat koja je podržala Moskva četiri godine kasnije bio primarna destruktivna sila uperena u američku demokratiju.

Zbog toga bi, navodi CNN u svojoj analizi, mnoge trebalo da zabrine činjenica što mnogi republikanci koji lažno dovode u pitanje izborni sistem SAD-a imaju vrlo slične stavove sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Vjerovatno najviše uznemirava činjenica iznijeta u izvještaju da Rusija možda uopšte neće morati da se miješa u predsjedničke izbore u SAD-u 2024. na način na koji je to uradila 2016. i 2020. jer poslije Trumpovih laži o pokradenim izborima i tvrdnji republikanskih guvernera da izborni sistem SAD-u nije fer, Amerikanci sebi više štete nego što bi to Moskva ikada mogla.

Rusija

“(Ruski predsjednik Vladimir) Putin jasno je zaključio da mu se isplatio uloženi novac u aktivnosti uticaja 2016. godine”, rekao je Glasu Amerike Paul Pilar, bivši visoki oficir CIA koji je kritikovao Trumpa.

“Aspekti politike Trumpove administracije prema Rusiji, poput nekih sankcija, koje bi se mogle opisati kao tvrde, ne negiraju tu činjenicu i još uvek su nadjačani kako postoji, prema ruskom mišljenju, mnogo načina na koje je Trump podijelio i oslabio Ameriku, čime je učinio svoje predsjednikovanje neto dobitkom za Rusiju”, dodao je on.

Prema deklasifikovanom izvještaju, napori Rusije na američkim izborima 2020. bili su nešto drugačiji nego 2016. godine, kada su ruski sajber akteri pokušali da dobiju pristup američkoj izbornoj infrastrukturi.

Umjesto toga, Putin je odobrio “operacije uticaja čiji je cilj ocrnjivanje kandidature predsjednika Bidena i Demokratske stranke”, istovremeno nudeći podršku Trumpu, navodi se u izvještaju.

“Ključni element strategije Moskve u ovom izbornom ciklusu bila je upotreba saradnika povezanih sa ruskom obavještajnom službom za podsticanje narativa uticaja – uključujući obmanjujuće ili neutemeljene navode protiv predsjednika Bidena”, dodaje se.

Taj napor je, prema obavještajnim zvaničnicima, uključivao korišttenje “nekih ljudi bliskih bivšem predsjedniku Trumpu i njegovoj administraciji”, mada sam izvještaj nije otkrio nijedno ime.

Kina

Prvobitno dovršena i podijeljena sa Trumpovom administracijom u povjerljivom obliku u januaru, u neklasifikovanoj verziji, zakonom predviđenoj, nastoji se da se američkim glasačima pruži pregled pretnji i njihovog uticaja na američku demokratiju.

Iako se u proceni zaključuje da nijedan protivnik nije uspio da se infiltrira u kritične sisteme ili promijeni način glasanja, zaključci o Kini mogli bi da dovedu do novih pitanja o tome kako su obavještajni podaci u početku bili predstavljeni javnosti.

“Ocjenjujemo da Kina nije uložila napore za miješanje i da je razmatrala, ali ne i primijenila napore koji utiču na promjenu ishoda američkih predsjedničkih izbora“, navodi se u novoobjavljenom izvještaju ODNI, dodajući da ima “veliko povjerenje” u svoje nalaze.

“Kina je željela stabilnost u odnosima sa Sjedinjenim Državama, nije smatrala da je bilo kakav ishod izbora dovoljno povoljan za Kinu da bi rizikovala da se umiješa i ocijenila je da će njeni tradicionalni alati uticaja – prije svega ciljane ekonomske mjere i lobiranje – biti dovoljni da ispuni svoje ciljeve oblikovanja američke politike prema Kini bez obzira na pobjednika”, navodi se u izvještaju.

Ta otkrića su u suprotnosti sa ranijim upozorenjima obaveštajnih zvaničnika koji su mjesecima upozoravali glasače na potencijalne prijetnje, posebno se pozivajući na napore Kine, Rusije i Irana.

I sam Trump je zagovarao ideju da Kina traži njegov poraz. “Kina bi voljela da imamo izbore na kojima je Donald Trump izgubio od pospanog Joea Bidena”, rekao je Trump tokom konferencije za novinare prošlog augusta. “Oni bi bili vlasnici naše zemlje”.

U novom deklasifikovanom izvještaju, međutim, američki obavještajni službenici zaključili su da Peking nije koristio svoju dobro razvijenu mašineriju uticaja da bi promijenio rezultate. “Nismo identifikovali da Kina pokušava da se umiješa u izbornu infrastrukturu ili obezbijedi finansiranje bilo kog kandidata ili stranke”, navodi se u izvještaju.

U njemu se navodi da je Peking ranije pokušao da utiče na američku politiku, uključujući američke izbore 2018. godine. “Međutim, nismo vidjeli da su te mogućnosti aktivirane u svrhu oblikovanja izbornog ishoda”, navodi se u izvještaju.

Iran

Što se tiče Irana, u izvještaju se navodi se da je Teheran “sproveo višestruku kampanju prikrivenog uticaja čiji je cilj bio da potkopa šanse za ponovni izbor bivšeg predsednika Trumpa – mada bez direktnog promovisanja njegovog rivala”.

I Rusija i Iran takođe su koristili svoje operacije uticaja u pokušaju da posiju postojeće podjele u američkom društvu i da potkopaju povjerenje u demokratski proces.

Pored toga, izvještaj upozorava niz drugih stranih aktera, uključujući libanski Hezbolah, Kubu i Venecuelu da preduzimaju korake kako bi uticalina ishod predsjedničkih izbora.

“Strani zloćudni uticaj trajni je izazov sa kojim se suočava naša zemlja”, izjavila je  Haines.

“Rješavanje ovog tekućeg izazova zahtjeva pristup cijele vlade zasnovan na tačnom razumijevanju problema, koji obavještajna zajednica, kroz procjene poput ove, nastoji da pruži”, dodala je ona.