"Prije svega, potrebno je Ambasadi Ruske Federacije skrenuti pažnju na niz činjenica utemeljenih na odlukama institucija Bosne i Hercegovine, odlukama koje bi Ambasada Ruske Federacije morala poštovati, pogotovo kada imamo davno izražen stav Rusije o poštivanju odluka institucija Bosne i Hercegovine", kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

“Dakle, Bosna i Hercegovina podnijela je zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u ili Akcionom plan za članstvo u NATO-u još 2009. godine u skladu s odlukom tadašnjeg saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koju je potpisao član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. Naredne, 2010. godine na NATO zasjedanju u Talinu Bosna i Hercegovina je pozvana u MAP, gdje je postavljen uslov - upisivanje nepokretne vojne imovine. Taj je uvjet skinut na zasjedanju NATO-a, od 5. decembra 2018. godine, kada je Bosna i Hercegovina pozvana da učestvuje u MAP-u.

Podsjetio bih da je MAP, NATO-ov plan, namijenjen za zemlje koje imaju aspiracije za članstvo, započet 1999. godine, s ciljem pripremanja tih zemalja aspirantica za članstvo u NATO-u. Taj su put prošle Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija”, naveo je Komšić.

Kako je kazao, sa svoje strane, Bosna i Hercegovina je svoje učešće u MAP-u započela dostavljanjem prvog Programa reformi, donesenog u novembru 2019. godine, koji je odmah dostavljen u sjedište NATO-a u Bruxellesu.

“Priprema tog Programa reformi trajala je mjesecima kako bi se dostavio adekvatan i prihvatljiv Program. Učešće u MAP-u odvija se samo na jedan način – dostavljanjem godišnjih nacionalnih programa. Bosna i Hercegovina započela svoje učešće u MAP-u podnošenjem svoga prvog godišnjeg nacionalnog programa pod nazivom – Program reformi Bosne i Hercegovine. Nakon formiranja Komisije za saradnju s NATO-om, dostavljen je izvještaj o implementaciji prvog Programa reformi BiH, dok se dostavljanje drugog Programa reformi Bosne i Hercegovine očekuje u narednim mjesecima. Sve ovo jasno govori da se naše učešće u MAP-u nastavlja u okviru tempa i kriterija, koji postavlja s NATO-om”, naveo je Komšić.

“Što se tiče saopštenja iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i, nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusije, koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Evropi. Međutim, to nije samo poruka Bosni i Hercegovini nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza, kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje ‘uvijenim’ prijetnjama, sigurno nije prihvatljiv ni njima, a ni nama u Bosni i Hercegovini”, stav je Komšića.

(N1)