Svaka zemlja ima suvereno pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane, a da li će se države odlučiti na saradnju s NATO-om putem partnerstva ili kao punopravne članice Saveza, ovisi o svakom pojedinačnom podnosiocu zahtjeva i 30 saveznika, kazala je za Fenu glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.

Kako je naglasila, nijedna treća strana nema pravo intervenirati ili staviti veto na takav postupak i sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive, jer je vrijeme sfera uticaja prošlo.

- NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u savezu. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje i pozdravljamo kontinuirani doprinos BiH našoj euroatlantskoj sigurnosti - podvukla je.

Na taj način NATO je za Fenu prokomentirao najavu Ambasade Rusije u BiH da će, u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, morati reagirati na taj, kako su ga nazvali, neprijateljski korak.

Bosna i Hercegovina 5. decembra 2018. godine primljena je u Akcioni program za članstvo (MAP). Godinu nakon toga, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o prihvatanju dokumenta nazvanog Program reformi koji je trebao značiti i nastavak puta zemlje prema čvršćoj integraciji u Sjevernoatlantski savez (NATO).

Program reformi ne razlikuje se od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), koji priprema svaka država koja želi postati članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti, između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih reformi.

- Pozivamo bh. prijatelje da dobro razmisle, da odvagaju sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju - navodi se u saopćenju za javnost iz Ambasade Rusije u BiH.

Saopštenje iz Ambasade Rusije u BiH došlo je dan nakon što je konstituirana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s NATO-om na osnovu odluke Vijeća ministara od 24. februara 2021. godine.