Klimatološki, a i astronomski smo zakoračili u novo proljeće, ali pogled u nebo nam govori da su stvari potpuno suprotne od očekivanja. Kada se možemo nadati pravom proljeću s temperaturama primjerenim tom godišnjem dobu?

- Nakon što smo u prvoj i trećoj trećini veljače imali svojevrsno proljeće u zimi, s temperaturom znatno iznad prosjeka, ponegdje čak i rekordnom u znanoj povijesti mjerenja – o čemu sam već više puta pisao u internetskom Meteokutku HRT-a (https://vrijeme-i-promet.hrt.hr) - ožujak je razočarao mnoge koji su se nadali nastavku te neuobičajene topline. No, iako nekima ovaj ožujak djeluje jako hladno – i nije. Osim, naravno, posljednjih tjedan dana, čija je srednja temperatura ponegdje među desetak najnižih za ovo doba godine pa sada možemo reći da smo imali i još imamo svojevrsnu zimu u proljeću…

No, preliminarne analize srednje temperature zraka od 1. do 21. ožujka upućuju na većinom prosječnu ili samo malo nižu temperaturu – „blage“ ili male „minuse“ u odnosu na prosjek posljednjih 30 godina, od 1991. do 2020. godine. A valja naglasiti da je to najtoplije 30-godišnje razdoblje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje instrumentalna mjerenja na našim prostorima. Ako se uspoređuje, primjerice, s razdobljem od 1961. do 1990. godine – srednja temperatura zraka u prva tri tjedna ovoga ožujka u mnogim je mjestima čak viša od srednjaka.

ZORAN VAKULA (Screenshot: HRT)

I na Svjetski dan voda – 22. ožujka i na Svjetski meteorološki dan – 23. ožujka u većini krajeva i u srijedu još će biti razmjerno hladno, a u nastavku tjedna i mjeseca bit će osjetno toplije, od sljedećeg vikenda uz temperaturu zraka u nekim mjestima vjerojatno i oko 20 °C.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. marta, kakvi su odnosi unutar meteorološke zajednice u regiji, sarađujete li s kolegama iz BiH?

- Surađuje se, komunicira, razmjenjuju iskustva… Na Meteorološkim izazovima – skupu koji već godinama organizira Hrvatsko meteorološko društvo, često sudjeluju i kolege iz regije, ponekad i iz BiH. Nažalost, zbog korona-stanja već mjesecima se sve svodi na e-komunikaciju, ali nadamo se boljem… Ja se povremeno dopisujem s kolegom Kemalom Šehbarjaktarevićem te Željkom Majstorovićem, koji mi se baš prošlih dana požalio na prilično teško stanje u meteorologiji BiH, ali i pohvalio mladog Nedima Sladića, jednog od rijetkih studenata meteorologije.

NEDIM SLADIĆ (Foto: Arhiv)

Zanimljivo je da imate neobičan hobi. Na društvenim mrežama popularne su Vaše „prognoze u rimama“. Kako ste došli na ideju za takvo što?

- Rime sam počeo pisati još u osnovnoj školi u Pitomači, čak i sudjelovao s nekima na Preradovićevim susretima, koji su se povodom obilježavanja rođendana hrvatskoj pjesnika Petra Preradovića održavali svake godine 19. ožujka u obližnjoj Grabrovnici, njegovom rodnom mjestu, gdje sada postoji novouređeni interpretacijski centar „Kuća Petra Preradovića“ (http://www.preradovic.eu/). Čak sam se nekoliko puta javljao na lokalne radijske postaje s vijestima u stihovima i rimi. Naravno, nije to bila niti je sada neka znalačka, više je „petparačka“.

Meteorime, odnosno sažetu vremensku prognozu u rimi, povremeno pišem posljednjih skoro 20 godina, a redovito, svakodnevno - već godinu i pol. Kad pripremim uobičajenu vremensku prognozu za internetske stranice HRT-a, napišem „za svoju dušu“ i nekoliko meteorima, što ne sviđaju se svima, ali barem nekima. Objavljujem ih na LinkedInu, pa poslije prijatelji prenose na ostale društvene mreže budući da ja nisam na njima.

Cilj je dodatno promovirati meteorologiju, posebice vremensku prognozu, pobuditi zanimanje za nju te pokazati kako ona ne mora biti samo klasična, „šablonizirana“…

Svaki dan,

stih jedan,

štoviše - njih i više,

ma samo nek' se piše,

i meteorologija se promovira,

korisna informacija ne ignorira…

ZORAN VAKULA (Screenshot: HRT)

Možete li čitaocima „Slobodne Bosne“ kroz rimu najaviti ono što nas uskoro očekuje kada je vremenska prognoza u pitanju?

- I u ponedjeljak - na Svjetski dan voda

ide nam još jedna zimska epizoda,

s kojom će zbog vjetra biti nelagoda,

a neki će imati i snježnih zgoda.

Još poneki kasniji dan - zimska moda,

pa za proljetniju slijedi prigoda.

Uz zatopljenje - budit će se priroda,

a dolazit će nam i sve više roda.

Ne vidim znatnijih meteonezgoda,

kao ni zbog vremena nužnih odgoda,

pa ni zbog kiše začepljenih odvoda...

Ne zabrani li se kretanja sloboda -

na otvorenom će biti razonoda.

A nadam se i manjem broju sprovoda...

(Razgovarao: M. ILIČIĆ)