Bodo Weber, saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, ističe u izjavi za "Srpskainfo" da stav o neprihvatljivosti trećeg entiteta u BiH nije ništa novo u spoljnoj politici Njemačke, ali da je jako bitno da baš u ovom trenutku Njemačka jasno iskaže taj stav.

– U toku su pregovori koje specijalni predstavnik Evropske unije Johann Sattler te američki ambasador u BiH Eric Nelson vode s dvije najveće stranke u Federaciji BiH HDZ-om BiH i SDA o takozvanoj reformi Izbornog zakona. Ne zna se tačno o čemu se pregovara, šta su cijljevi i principi – kaže Weber.

U tim pregovorima, ističe Weber, u igri je nekoliko presuda, između ostalih i presuda "Sejdić – Finci", ali i tehničke reforme na osnovu preporuka Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava ODIHR. Tu je, kaže, i treći Mostarski sporazum, s čuvenom formulacijom o “legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda” zbog kojeg su pregovori i počeli.

– Ali, u suštini, radi se o dugogodišnjoj politici HDZ-a BiH i njenog lidera Dragana Čovića, iza kojeg se krije projekt uvođenja trećeg, hrvatskog entiteta, i to na “zadnja vrata”, kroz izmjene Izbornog zakona. Taj zahtjev nema nikakve veze sa političkom osnovom rada gospodina Sattlera kao predstavnik Evropske unije niti s uslovima Evropske komisije za kandidatski status BiH. Naprotiv, zahtjevi za uvođenje trećeg entiteta dugi niz godina od strane EU i SAD-a su bili tretirani kao apsolutno neprihvatljivi – navodi Weber.

Treći entitet, smatra on, ne bi učinio BiH funkcionalnijom niti bi doprinio demokratiji i vladavini prava pa samim tim ni ravnopravnosti Hrvata u BiH.

– On bi jedino zacementirao kontrolu HDZ-a BiH nad svim polugama života Hrvata u BiH. Kao takav, on se smatra neprihvatljivim u najvažnijim zapadnim državama, uključujući Njemačku – navodi Weber.

Naglašava da je jako bitno da baš u ovom trenutku Njemačka jasno iskaže čvrst stav prema ovom pitanju.

– S jedne strane imamo tajne, netransparentne pregovore, u kojima nije jasno šta i koga uistinu predstavljaju Sattler i Nelson, a na drugoj strani činjenicu da se dosad nijedna vlada države članice EU nije javno pozicionirala u odnosu na te pregovore – zaključuje Weber.