Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija donio je Odluku prema kojoj bi Bosna i Hercegovina treba da plati naknadu i osigura javno izvinjenje žrtvama ratnog seksualnog nasilja.

Ova odluka se smatra revolucionarnom, a do njenog provođenja u Bosni i Hercegovini još nije došlo, a očekuju se pomaci nakon sutrašnje sjednice Vijeća ministara, na kojoj će se naći informacija Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koja se tiče odluke Komiteta.

“Usvajanje ove informacije bi značilo obavezivanje ovog ministarstva da u roku od 90 dana Vijeću ministara BiH na razmatranje dostavi plan mjera u vezi sa provođenjem Odluke s naznačenim tijelima zaduženim za realizaciju mjera”, kazala je u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije "TRIAL International" - Ured u Bosni i Hercegovini.

KOMPLEKSNO DRŽAVNO UREĐENJE

Zbog čega se toliko dugo čeka na provođenje Odluke?

- Čini se da su kompleksno državno uređenje i spora birokratija, kao i u mnogim drugim procesima donošenja odluka unutar BiH, odigrali bitnu ulogu. Pored toga, pandemija je usporila određene procese. Trebalo je, također, određeno vrijeme da se svi relevantni akteri upoznaju sa sadržajem odluke i značajem njene implementacije. Bilo kako bilo, želimo biti optimistični – čini se da je konačno sazrio trenutak da se formira radna grupa koja će u narednom periodu razraditi korake koje je potrebno poduzeti u cilju implementacije odluke.

Kakav je stav Ministarstva za civilne poslove BiH i Ministrarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH?

- Ministarstvo za civilne poslove BiH nije direktno nadležno za provođenje odluke. Primarnu ulogu u koordinaciji koraka koji vode ka njenoj implementaciji ima Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Iz ovog ministarstva smo do sada čuli uvjeravanja da su shvatili značaj ove odluke i da su spremni pružiti konstruktivan doprinos procesu njene implementacije. Predstoji period u kojem ćemo vidjeti da li će doći do konkretnog i blagovremenog djelovanja kroz njihovu odlučujuću ulogu u rješavanju ovog pitanja.

Ko vodi brigu o žrtvama torture?

- Teško pitanje. Djelimično su to nevladine organizacije koje im pružaju psihološku podršku ili pravnu pomoć. Djelimično centri za mentalno zdravlje, kao i druge institucije koje su zadužene da osiguraju pružanje određenih mjera socijalne zaštite žrtvama. Djelimično, to su udruženja žrtava u okviru kojih se neke žrtve okupljaju. Najzad, djelimično, tu brigu vode sami o sebi. To je pogotovo istina kada je riječ o žrtvama koje nisu još progovorile o svojim traumama, kao i žrtvama čiji status uopšte nije zakonom definisan, kao što su bivši logoraši.

Prema raspoloživim podacima, koliko je u BiH žrtava ratne torture? Koliko se predmeta vodi pred sudom?

- Nažalost, precizni statistički podaci vezano za brojeve žrtava ratne torture u BiH, kao i vezano za predmete koji se vode, nisu nikada prikupljeni na pouzdan i sistematski način. Podaci koji su nam dostupni su samo fragmentarnog karaktera. Naprimjer, vezano za seksualno nasilje u ratu, postoje okvirne procjene da je u BiH više od 20.000 žrtava pretrpjelo ovaj vid nasilja. Prema posljednjim, nama dostupnim informacijama, u Federaciji BiH između 800 i 900 žrtava seksualnog nasilja u ratu jesu ostvarile status civilne žrtve rata i s tim u vezi ostvaruju određena prava kroz pružanje određenih mjera socijalne zaštite, kao što je mjesečna novčana naknada.

Kada je riječ o predmetima, prema navodima udruženja bivših logoraša, njihovi članovi su u prošlosti pokrenuli na desetine hiljada parničnih postupaka, koji su mahom okončani odbijanjem tužbenih zahtjeva zbog primjene zastarnih rokova. S druge strane, govoreći o krivičnim postupcima, prema našim saznanjima, trenutno se pred prvostepenim ili drugostepenim sudom nalaze jedan ili dva predmeta koji trebaju rezultirati odlukom koja se odnosi na imovinskopravni zahtjev.

PRAVOSNAŽNO JE OKONČANO 15 PREDMETA

Koliko je predmeta okončano?

- Pravosnažno je okončano 15 predmeta koji su rezultirali dosuđivanjem naknade štete žrtvama u okviru krivičnih postupaka, dok se još jedan dodatan predmet trenutno nalazi u drugostepenom postupku. To znači da su osuđeni ratni zločinci u tim predmetima (ukupno 24 osobe) obavezani da služe zatvorsku kaznu i da nadoknade nematerijalnu štetu žrtvama. Iznosi koje oni pri tome trebaju platiti, zavise od konkretnih okolnosti pojedinih slučajeva i variraju u rasponu od 10.000 do 40.000 KM. U posljednje vrijeme, postupajući tužitelji ulažu sve više napora u okviru istraga u utvrđivanje imovnog stanja osumnjičenih kako bi se blagovremeno stvorili uslovi za eventualno kasnije određivanje privremenih mjera obezbjeđenja imovine, a samim tim i izvjesnije provođenje presuda u dijelu koji se odnosi na naknadu štete.

Šta u slučajevima ako izvršilac torture nije u stanju nadoknaditi štetu?

- Trenutno, u takvim situacijama žrtve, nažalost, ostaju bez naknade štete. Upravo je to bio razlog zašto smo prvi slučaj koji je rezultirao nemogućnošću naplate zajedno s žrtvom doveli pred Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture (UN CAT). Taj predmet je okončan odlukom u kojoj je utvrđeno da Bosna i Hercegovina u takvoj situaciji krši svoje obaveze iz Konvencije Ujedinjenih nacija protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka, tj. konkretno obavezu iz člana 14 Konvencije da žrtvama osigura ne samo teoretsko, nego provodivo/izvršivo pravo na adekvatnu odštetu.

E. Ko.